Razlika između verzija stranice "Ruski jezik"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (Bot mijenja: co:Lingua russia
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (Bot dodaje: sc:Limba russa
Red 282: Red 282:
[[sa:रूसी भाषा]]
[[sa:रूसी भाषा]]
[[sah:Нуучча тыла]]
[[sah:Нуучча тыла]]
[[sc:Limba russa]]
[[scn:Lingua russa]]
[[scn:Lingua russa]]
[[sco:Roushie leid]]
[[sco:Roushie leid]]

Verzija na dan 29 april 2012 u 14:29

Ruski jezik
русский язык
Regije govorenjaEvropa, Azija
Države govorenjaRusija; Bjelorusija, Estonija, Kazahstan, Kirgistan, Letonija, Ukrajina
Jezička porodica
  • Ruski jezik
Broj govornikaoko 180 miliona
Službeni status
Služben uRusija; Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Ukrajina
Jezički kod
ISO 639-1ru
ISO 639-2 / 5rus
ISO 639-3rus
Također pogledajte:
Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Ruski jezik je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini grupu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve.

Ruskim kao materinjim jezikom govori oko 180 miliona ljudi, od kojih oko 130 miliona živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza ruski je materinji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se koristi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 miliona ljudi.

Pismo

Ruski se piše ćirilicom, izvedenom u 10. vijeku iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, i Bjelorusi.

Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente:

Аа

a

Бб

b

Вв

v

Гг

g

Дд

d

Ее

(j)e

Ёё

(j)o

Жж

ž

Зз

z

Ии

i

Йй

j

Кк

k

Лл

l

Мм

m

Нн

n

Оо

o

Пп

p

Рр

r

Сс

s

Тт

t

Уу

u

Фф

f

Хх

h

Цц

c

Чч

č

Шш

š

Щщ

šč

Ъъ

(1)

Ыы

i

Ьь

(2)

Ээ

e

Юю

ju

Яя

ja

1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mehkog.

Glasovi

Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (palataliziranoj) varijanti (u bosanskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:

palatalizirajući Я Е Ё Ю И
nepalatalizirajući А Э О У Ы

Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).

Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.

Zanimljivosti

Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "sibirskog jezika".

Vanjski linkovi

Šablon:Link FA ak:Russian kasa