Razlika između verzija stranice "Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Lokalizacija (left,right,center,thumbnail,Image) |
m Bot dodaje: be:Прэзідэнт ЗША, uk:Президент США |
||
Red 24: | Red 24: | ||
[[ar:رئيس الولايات المتحدة]] |
[[ar:رئيس الولايات المتحدة]] |
||
[[az:ABŞ prezidentlərinin siyahısı]] |
[[az:ABŞ prezidentlərinin siyahısı]] |
||
[[be:Прэзідэнт ЗША]] |
|||
[[bg:Президент на Съединените американски щати]] |
[[bg:Президент на Съединените американски щати]] |
||
[[bn:মার্কিন যুক্তরাষ্ট্রের রাষ্ট্রপতি]] |
[[bn:মার্কিন যুক্তরাষ্ট্রের রাষ্ট্রপতি]] |
||
Red 79: | Red 80: | ||
[[tr:Amerika Birleşik Devletleri Başkanı]] |
[[tr:Amerika Birleşik Devletleri Başkanı]] |
||
[[tt:АКШ президенты]] |
[[tt:АКШ президенты]] |
||
[[uk:Президент США]] |
|||
[[uz:AQSh Prezidenti]] |
[[uz:AQSh Prezidenti]] |
||
[[vi:Tổng thống Hoa Kỳ]] |
[[vi:Tổng thống Hoa Kỳ]] |
Verzija na dan 13 maj 2012 u 23:24
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države, vrhovni organ izvršne vlasti, s velikim ovlaštenjima, tako da ga neki upoređuju s ustavnim monarhom. Na taj položaj može biti izabran svaki državljanin SAD-a koji je rođen u SAD-u, kome sudski nije oduzeto pravo glasa (nije kažnjavan) i koji je navršio 35 godina života.
Predsjednik se bira na 4 godine i može biti izabran za još samo jedan mandat. On sam bira saradnike, resorne ministre, a koji su za svoj rad njemu odgovorni. Predsjednik je vrhovni komandant cjelokupne vojne sile i savezne policije SAD-a. On zaključuje međunarodne ugovore za koje je potrebna saglasnost Senata.
Ima pravo odgađanja kazne (u nekim državama ovu ulogu preuzima guverner savezne države) i vrši pomilovanje za delikte protiv SAD-a. On je ovlašten da imenuje ambasadore i sudije Vrhovnog suda, uz pristanak Senata. Ustav predviđa da predsjednika biraju elektori. Mada predsjednik SAD-a nema zakonodavnu vlast, njemu pripada značajno ovlaštenje tzv. suspenzivnog veta kojim može utjecati na zakonodavnu djelatnost Kongresa. Prema ovom ovlaštenju, ako predsjednik u roku od 10 dana od izglasavanja zakona odbije potpisati i proglasiti taj zakon, on se vraća na ponovno razmatranje Kongresu. Ako se za isti zakon, uprkos predsjednikovom vetu, ponovo izjasne 2 trećine oba doma Kongresa, tada zakon stupa na snagu, bez obzira na raniji predsjednikov veto.
U slučaju primanja mita i drugih teških zločina i prijestupa može se pokrenuti postupak protiv predsjednika SAD-a. Postupak optužbe naziva se impeachment. Predsjednika optužuje Predstavnički dom, a sudi mu Senat. Za vrijeme suđenja u ovom slučaju državne poslove vodi potpredsjednik (Vice President).