Razlika između verzija stranice "Fridrik II, kralj Pruske"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.2+) (Bot mijenja: th:พระเจ้าฟรีดริชที่ 2 แห่งปรัสเซีย |
No edit summary |
||
| Red 17: | Red 17: | ||
|}} |
|}} |
||
'''Fridrik II''' ([[24. januar]] [[1712]] - [[17. august]] [[1786]]) je bio [[Spisak pruskih |
'''Fridrik II''' ([[24. januar]] [[1712]] - [[17. august]] [[1786]]) je bio [[Spisak pruskih kraljeva|pruski kralj]] i brandenburški knez-izbornik (kao '''Fridrik IV'''). U historiji je poznat i kao '''Fridrik Veliki'''. |
||
== Mladost == |
== Mladost == |
||
Bio je sin pruskog [[Fridrik Vilim I, kralj Pruske|Fridrika Vilima I]] i britanske princeze [[Sofija Doroteja od Braunschweig-Lüneburga|Sofije Doroteje]]. Fridrik Vilim I je želio da Fridrik bude podučavan samo o praktičnim stvarima i religiji, ali Fridrik je bio zainteresovan za umjetnost i krio je od svoga oca čitanje pjesničkih i filozofskih djela, dok za religiju nije mnogo mario. |
Bio je sin pruskog kralja [[Fridrik Vilim I, kralj Pruske|Fridrika Vilima I]] i britanske princeze [[Sofija Doroteja od Braunschweig-Lüneburga|Sofije Doroteje]]. Fridrik Vilim I je želio da Fridrik bude podučavan samo o praktičnim stvarima i religiji, ali Fridrik je bio zainteresovan za umjetnost i krio je od svoga oca čitanje pjesničkih i filozofskih djela, dok za religiju nije mnogo mario. |
||
U mladosti je bezuspješno pokušao pobjeći od svog autoritativnog i nasilnog oca koji je redovno tukao njega, njegovu majku i svoju ostalu djecu, nakon čega je bio prisiljen gledati odrubljivanje glave svog prijatelja iz djetinjstva, Hansa Hermanna von Kattea. Nakon ovoga incidenta jedva je i sam izbjegao smrtnu kaznu, ali je zbog traume izazvane gledanjem prijateljevog smaknuća pao u tešku depresiju i halucinirao danima. Najviše podrške imao je od sestre [[Vilima od Pruske (markgrofica Brandenburg-Bayreutha)|Vilime]], s kojom je ostao izuzetno blizak cijelog života. |
U mladosti je bezuspješno pokušao pobjeći od svog autoritativnog i nasilnog oca koji je redovno tukao njega, njegovu majku i svoju ostalu djecu, nakon čega je bio prisiljen gledati odrubljivanje glave svog prijatelja iz djetinjstva, Hansa Hermanna von Kattea. Nakon ovoga incidenta jedva je i sam izbjegao smrtnu kaznu, ali je zbog traume izazvane gledanjem prijateljevog smaknuća pao u tešku depresiju i halucinirao danima. Najviše podrške imao je od sestre [[Vilima od Pruske (markgrofica Brandenburg-Bayreutha)|Vilime]], s kojom je ostao izuzetno blizak cijelog života. |
||
Verzija na dan 23 maj 2012 u 13:02
| Fridrik II | |
|---|---|
 | |
| Kralj u Pruskoj/kralj Pruske | |
| Vladavina | 31. maj 1740–17. august 1786 |
| Prethodnik | Fridrik Vilim I |
| Nasljednik | Fridrik Vilim II |
| Supružnik | Elizabeta Kristina od Braunschweig-Wolfenbüttela |
| Dinastija | Hohenzollern |
| Otac | Fridrik Vilim I, kralj Pruske |
| Majka | Sofija Doroteja od Braunschweig-Lüneburga |
| Rođenje | 24. januar 1712. Berlin |
| Smrt | 17. august 1786. Potsdam |
Fridrik II (24. januar 1712 - 17. august 1786) je bio pruski kralj i brandenburški knez-izbornik (kao Fridrik IV). U historiji je poznat i kao Fridrik Veliki.
Mladost
Bio je sin pruskog kralja Fridrika Vilima I i britanske princeze Sofije Doroteje. Fridrik Vilim I je želio da Fridrik bude podučavan samo o praktičnim stvarima i religiji, ali Fridrik je bio zainteresovan za umjetnost i krio je od svoga oca čitanje pjesničkih i filozofskih djela, dok za religiju nije mnogo mario.
U mladosti je bezuspješno pokušao pobjeći od svog autoritativnog i nasilnog oca koji je redovno tukao njega, njegovu majku i svoju ostalu djecu, nakon čega je bio prisiljen gledati odrubljivanje glave svog prijatelja iz djetinjstva, Hansa Hermanna von Kattea. Nakon ovoga incidenta jedva je i sam izbjegao smrtnu kaznu, ali je zbog traume izazvane gledanjem prijateljevog smaknuća pao u tešku depresiju i halucinirao danima. Najviše podrške imao je od sestre Vilime, s kojom je ostao izuzetno blizak cijelog života.
Brak
Otac ga je prisilio da oženi Elizabetu Kristinu od Braunschweig-Wolfenbüttel-Beverna. Od nje se rastao odmah po očevoj smrti, ali njihov brak je zvanično trajao do kraja njegovog života. Nikada nisu imali seksualne odnose i Fridrik ju je nakon očeve smrti viđao samo jednom godišnje i to pri zvaničnim posjetama. Svjestan da nikada neće imati djece, Fridrik je ubrzo po dolasku na prijestolje počeo za vladavinu pripremati mlađeg brata, Avgusta Vilima, a nakon njegove smrti bratića, Fridrika Vilima. Osim što nije imao bračne odnose sa suprugom, Fridrik nikada nije imao ni ljubavnice, što, zajedno s nizom pisama i njegovim "posebnim i intimnim" (kako ga je njegova sestra opisala) odnosom s Katteom i prethodno s jednim pažom, navodi historičare na zaključak da je bio homoseksualac.
Vladavina
Po dolasku na vlast nakon očeve smrti pogazio je njegovo obećanje dato Karlu VI, caru Svetog Rimskog Carstva, usprotivivši se njegovoj nasljednici, Mariji Tereziji. Napao je Austriju tražeći vlast nad Šleskom, što je i dobio. Njegov cilj je bio spojiti razbacane i nepovezane dijelove svoje kraljevine, što je konačno postigao podjelom Poljske kada je zavladao cijelom regijom zvanom Pruska. Tada je titulu "kralj u Pruskoj" (koja je označavala kraljevanje dijelovima Pruske) zamijenio titulom "kralj Pruske".
Tokom Sedmogodišnjeg rata Fridrik se suočio s koalicijom koja je uključivala Austriju, Francusku, Švedsku, Saksoniju i Rusiju, imajući za saveznike samo Veliku Britaniju i Hanover kojima je vladao njegov daidža George. Više puta je bio blizu gubljenja Pruske, te je pisao kako bi bio sretan kad bi bratiću uspio ostaviti bilo kakve ostatke svog kraljevstva. Međutim, 1762. godine iznenada umire ruska carica Elizabeta i na njeno prijestolje sjeda njen snažno pro-pruski nastrojen sestrić, Petar III, koji odmah povlači ruske trupe iz Pruske. Fridrik, koji je bio na rubu samoubistva, nazvao je Elizabetinu neočekivanu smrt spasonosnim "čudom brandenburške dinastije".
Fridrik je bio zagovornik prosvijetljenog apsolutizma. Gotovo 50 godina je bio u kontaktu s Voltaireom, a njihov odnos je bio blizak i turbulentan. Poput svoje doživotne neprijateljice, Marije Terezije, modernizovao je birokratiju svoje države, ali je, za razliku od nje, poticao i vjersku toleranciju. Kada je veći dio nenaseljenog dijela Pruske učinio naseljivim, pozvao je ljude, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, rekavši: "Sve religije su dobre i jednake dokle god su ljudi koji ih ispovjedaju iskreni i ako Turci ili pagani dođu i požele naseliti našu zemlju, mi bi trebalo da budemo spremni da im izgradimo džamije ili hramove."[1] Sponzorisao je umjetnike i filozofe. Umro je ne ostavivši iza sebe djece, pa ga je naslijedio bratov sin, Fridrik Vilim II.
Reference
- ^ Charles Francis Horne: History of the German people from the first authentic annals to the present time, Volume 9, International Historical Society, 1916, strana 320.
| Prethodnik: Fridrik Vilim I |
Kralj u Pruskoj kasnije kralj Pruske 1740-1786 |
Nasljednik: Fridrik Vilim II |