Razlika između verzija stranice "Ustavno pravo"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
m r2.7.2) (Bot mijenja: el:Συνταγματικό Δίκαιο (Ελλάδα) |
||
Red 36: | Red 36: | ||
3. Norme kojima se određuje veza odnosa između državnih organa i nedržavnih političkih subjekata. |
3. Norme kojima se određuje veza odnosa između državnih organa i nedržavnih političkih subjekata. |
||
[[ |
[[Kategorija:pravo]] |
||
[[ar:قانون دستوري]] |
[[ar:قانون دستوري]] |
||
[[az:Konstitusiya hüququ]] |
[[az:Konstitusiya hüququ]] |
||
Red 43: | Red 44: | ||
[[cs:Ústavní právo]] |
[[cs:Ústavní právo]] |
||
[[de:Verfassungsrecht]] |
[[de:Verfassungsrecht]] |
||
[[el:Συνταγματικό Δίκαιο]] |
[[el:Συνταγματικό Δίκαιο (Ελλάδα)]] |
||
[[en:Constitutional law]] |
[[en:Constitutional law]] |
||
[[eo:Konstitucia juro]] |
[[eo:Konstitucia juro]] |
||
Red 54: | Red 55: | ||
[[he:משפט חוקתי]] |
[[he:משפט חוקתי]] |
||
[[hi:संवैधानिक कानून]] |
[[hi:संवैधानिक कानून]] |
||
[[hr:Ustavno pravo]] |
|||
[[hy:Սահմանադրական իրավունք]] |
[[hy:Սահմանադրական իրավունք]] |
||
[[is:Stjórnskipunarréttur]] |
[[is:Stjórnskipunarréttur]] |
||
Red 79: | Red 81: | ||
[[uk:Конституційне право]] |
[[uk:Конституційне право]] |
||
[[vi:Luật Hiến pháp]] |
[[vi:Luật Hiến pháp]] |
||
[[Kategorija:pravo]] |
Verzija na dan 1 juni 2012 u 06:11
Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi. |
Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Ustavno pravo obuhvata sve pravne norme kojima se određuju političke institucije (državne i nedržavne).
Te norme se prema njihovim posebnim obilježjima mogu podijeliti u 3 veće skupine:
1. Pravne norme kojima se uređuju slobode, prava i dužnosti čovjeka i građanina. Njima se ostvaruje temeljna ideja ustava i ustavnosti.
Pravnim propisivanjem sloboda i prava, te dužnosti čovjeka i građanina, unaprijed se utvrđuju pravila ponašanja za sve subjekte unutar pravnog poretka. Prava i sloboda čovjeka i građanina su istovremeno i granica djelovanja svih organa državne vlasti. Sintagma “slobode i prava čovjeka i građanina” označava garanciju sloboda i prava svim ljudima na području jedne države, kako državljana (građana) te države, tako i stranaca.
Slobode i prava čovjeka i građanina mogu se podijeliti na:
- lične slobode i prava – prvenstveno pravo na život i nepovredivost slobode i ličnosti čovjeka, iz čega se izvodi niz drugih prava, npr. zabrana svih oblika zlostavljanja, te prisilnog i obaveznog rada;
- političke slobode i prava – biračko pravo, sloboda štampe i drugih oblika javnog izvještavanja, sloboda okupljanja i udruživanja itd.
- Ekonomsko-socijalna i kulturna prava nazivaju se i pravima druge generacije. Pravno se garantuju tek ustavima koji se donose nakon I svjetskog rata. Ovdje posebno treba istaći pravo na rad, pravo na zaradu kojom se može porodici obezbijediti dostojan život, pravo zaposlenih i članova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i osiguranje, pravo na štrajk, pravo na zaštitu porodice, djece i nemoćnih osoba, te sloboda naučnog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
- Od početka 60-ih godina javlja se i pravna zaštita prava treće generacije. To je pravo na zdrav život čovjeka i cijeli sklop ekoloških prava.
2. Pravne norme kojima se uređuje organizacija državne vlasti. One se u demokratskim ustavnim uređenjima mogu podijeliti na:
- norme kojima se utvrđuju temeljna načela za ustrojstvo državne vlasti (načelo narodnog suvereniteta, podjele vlasti, vladavine prava, načelo predstavničke vladavine zasnovano na demokratskom višepartijskom sistemu, te načelo decentralizacije organa vlasti);
- norme kojima se utvrđuju temeljni državni organi - zakonodavni, izvršni, upravni, sudski i ostali (ustavni sud);
- norme kojima se uređuje izbor, odnosno postupak imenovanja i odgovornosti svakog od temeljnih državnih organa;
- norme kojima se uređuje djelokrug i ovlaštenja temeljnih državnih organa;
- norme kojima se utvrđuju međusobni odnosi temeljnih državnih organa sa organizacijskog i funkcionalnog aspekta.
- norme kojima se uređuje način rada i odlučivanja, dakle postupak donošenja akata i drugih odluka iz nadležnosti temeljnih državnih organa.
3. Norme kojima se određuje veza odnosa između državnih organa i nedržavnih političkih subjekata.