Razlika između verzija stranice "Sumporna kiselina"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ->infokutija h s
m robot dodaje {{Commonscat|Sulfuric acid}}
Red 39: Red 39:


Upotrebljava se najviše za umjetna gnojiva (50%), u hemijskoj industriji (20%), za boje (5%), u proizvodnji [[Željezo|željeza]] i [[čelik]]a (3%), u petrohemijskoj industriji (2%) i ostalim industrijama kao što su tekstilna, kožarska i prehrambena (koja troši oko 15% proizvodnje). Kao dodatak namirnicama nosi broj ''E513''. Sumporna [[kiselina]] daje [[soli]] i sulfate i hidrogensulfate. U [[voda|vodi]] se otapa uz naglo oslobađanje topline, pa se mora oprezno miješati s vodom, dodajući uvijek kiselinu u vodu.
Upotrebljava se najviše za umjetna gnojiva (50%), u hemijskoj industriji (20%), za boje (5%), u proizvodnji [[Željezo|željeza]] i [[čelik]]a (3%), u petrohemijskoj industriji (2%) i ostalim industrijama kao što su tekstilna, kožarska i prehrambena (koja troši oko 15% proizvodnje). Kao dodatak namirnicama nosi broj ''E513''. Sumporna [[kiselina]] daje [[soli]] i sulfate i hidrogensulfate. U [[voda|vodi]] se otapa uz naglo oslobađanje topline, pa se mora oprezno miješati s vodom, dodajući uvijek kiselinu u vodu.

{{Commonscat|Sulfuric acid}}


[[Kategorija:Kiseline]]
[[Kategorija:Kiseline]]

Verzija na dan 1 juni 2012 u 14:37

Sumporna kiselina
Općenito
Hemijski spojSumporna kiselina
Druga imenaSulfatna kiselina
Molekularna formulaH2SO4
CAS registarski broj[7664-93-9&rn=1 [7664-93-9]]
Kratki opisbezbojna gusta tečnost
Osobine1
Molarna masa98.078 g/mol
Agregatno stanjetečno
Gustoća1.84 g cm−3
Tačka topljenja10 °C
Tačka ključanja290 °C
Rastvorljivostrastvara se u svim omjerima
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Sumporna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tečnost i jedan od najvažnijih proizvoda hemijske industrije. To je snažna, neorganska kiselina sa oksidirajućim i dehidratacijskim djelovanjem.

Dobivanje

Sumporna kiselina se dobija kontaktnim postupkom. Prvi korak je spaljivanje sumpora pri čemu nastaje sumpor dioksid:

S (s) + O2 (g) → SO2 (g)

Zatim smjesa sumpor dioksida i kisika prelazi preko katalizatora vanadijum pentoksida (V2O5) pri čemu nastaje SO3:

2SO2 + O2 → 2 SO3

Nastali SO3 se uvodi u rastvor koncentrovane sumporne kiseline pri čemu nastaje pirosumporna kiselina:

SO3 + H2SO4 → H2S2O7

Dodatkom vode nastaje sumporna kiselina:

2H2S2O7 + 2H2O → 4H2SO4

Upotreba

Upotrebljava se najviše za umjetna gnojiva (50%), u hemijskoj industriji (20%), za boje (5%), u proizvodnji željeza i čelika (3%), u petrohemijskoj industriji (2%) i ostalim industrijama kao što su tekstilna, kožarska i prehrambena (koja troši oko 15% proizvodnje). Kao dodatak namirnicama nosi broj E513. Sumporna kiselina daje soli i sulfate i hidrogensulfate. U vodi se otapa uz naglo oslobađanje topline, pa se mora oprezno miješati s vodom, dodajući uvijek kiselinu u vodu.


Šablon:Link FA