Filozofija

Platon, Konfučije, Ibn Sina

Filozofija se može definisati kao pokušaj razumjevanja misterija egzistencije i stvarnosti. Također, filozofija pokušava razumjeti prirodu istine i znanja ali i pronaći osnovne ljudske vrijednosti u životu. Odnos između ljudskog društva i prirode je isto bitan dio filozofije koja pokušava iskoristiti ljudsku sklonost ka čuđenju, zanimanju i želji za razumjevanjem, kako bi se došlo do bitnog, kako bi se došlo do istine.

Dakle, filozofija je proces analiziranja, kritiziranja, interpretacije i špekuliranja.

Filozofija počinje od riječi philein i sophia, što bukvalno znači ljubav prema znanju ili mudrosti. Ona pokušava spoznati istinu i svijet. Javlja se u VI vijeku p.n.e. u staroj Grčkoj.

To što se javlja imalo je svoje razloge jer je vladalo robovlasničko društvo i demokratija koji su omogućavali dokolicu. Pored toga Grčka je imala povoljan geografski položaj i ekonomski razvoj. Robovi su omogučavali robovlasnicima da se bave umovanjem jer su robovi obavljali sve fizičke poslove.

Periodizacija

• Antička filozofija
• Srednjovjekovna filozofija
• Novovjekovna filozofija
• Savremena filozofija

Filozofske discipline

1.Metafizika i ontologija (opća metafizika)

Pravci:

• Materijalizam, idealizam
• Monizam, dualizam, pluralizam

2.Gnoseologija

Pravci:

• Empirizam
• Senzualizam
• Racionalizam
• Intuicionalizam
• Kriticizam
• Iracionalizam

(i drugi)

3.Etika 4.Estetika 5.Antropologija 6.Logika i metodologija

Metodologija

• Analiza
• Sinteza
• Apstrakcija
• Generalizacija
• Specifikacija
• Definicija
• Divizija (filozofija)
• Dedukcija
• Indukcija
• Analogija
• Eksperiment
• Dekonstrukcija

(i drugo)

• Okamova britva

Također pogledajte

• Paradoks
• Dobro
• Ljubav

Literatura

• Aristotel: Metafizika, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1985.

Središnje djelo filozofa koji je tijekom 2000 godina snažno uticao na filozofiju i teologiju u Evropi i u islamskom svijetu, a i danas je nezaobilazan. Ovdje je dato u vrlo zahtjevnom prijevodu Tomislava Ladana. Vrlo teško za čitanje. Nije preporučljivo za početnike, za razliku od elegantnih Platonovih dijaloga.

• Diels, Hermann: Predsokratovci. Fragmenti, u dvije knjige, Zagreb: Naprijed, 1983.

Dielsovo dvojezično izdanje (grčko i njemačko) zbirke svih poznatih fragmenata filozofa prije Sokrata, uz skrupuloznu kritičku obradu, osnovni je izvor za svakoga tko proučava početke filozofije. Prvo izdanje izašlo je još 1903., kasnije je sam autor radio na brojnim dopunama i poboljšanjima u slijedećim izdanjima, a nakon njegove smrti je po njegovim idejama pripremljeno izmijenjeno peto izdanje (1934.–1937.).

• Edmonds, David i Eidinow, John: Wittgensteinov žarač. Priča o desetminutnoj svađi dvojice velikih filozofa, Zagreb: Algoritam, 2004. (Wittgenstein's Poker, 2001)

Knjiga koju su pisali dvojica publicista o jednom banalnom incidentu, u kojem su se sukobile oprečne filozofske koncepcije dvojice bečlija Ludwiga Wittgensteina i Karla Poppera, odlična je lektira za početnike u filozofiji, a vrijedna i za one naprednije. Obojica sudionika spadaju među ključne mislioce XX. stoljeća.

• Kalin, Boris: Povijest filozofije. S odabranim tekstovima filozofa, Zagreb: Školska knjiga, 2001. (25. izdanje). Ovo je udžbenik za predmet Povijest filozofije u gimnazijama.

• Wittgenstein, Ludwig: Tractatus logico-philosophicus,

Ovaj kratki tekst, pisan u rovovima i u zarobljeništvu u vrijeme i po svršetku Prvog svjetskog rata je, po mnogima, najvažnije filozofsko djelo XX. stoljeća. Ovo izdanje (prema izdanju "Veselina Masleše" u Sarajevu 1987.). je dvojezično (njemačko i hrvatsko), sa predgovorom Bertranda Russella za prvo englesko izdanje iz 1922. i opsežnom popratnom studijom Gaje Petrovića (koji je i prevodilac)

• Logički atomizam i filozofija neizrecivog u Tractatusu Ludwiga Wittgensteina.

Vanjski linkovi

• http://plato.stanford.edu/
• http://www.iep.utm.edu/
• http://www.wadsworth.com/philosophy_d/special_features/timeline/timeline.html
• http://maps.google.com: mapa zapadnih filozofa
• http://philosophyreview.blogspot.com/
• http://ocw.nd.edu/philosophy