Razlika između verzija stranice "Aktinij"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m DzBot je premjestio stranicu Aktinijum na Aktinij: Bot: Premještena stranica.
Rubinbot (razgovor | doprinosi)
m r2.5.4) (Bot mijenja: yo:Àktíníọ̀m
Red 162: Red 162:
[[war:Actinyo]]
[[war:Actinyo]]
[[xal:Актиниум]]
[[xal:Актиниум]]
[[yo:Actinium]]
[[yo:Àktíníọ̀m]]
[[zh:锕]]
[[zh:锕]]
[[zh-yue:錒]]
[[zh-yue:錒]]

Verzija na dan 2 august 2012 u 22:06

Šablon:Infokutija Hemijski element Aktinijum (Ac,latinski - actinium) - je nepostajan aktinoid. Ime je dobio po grčkoj riječi aktinos koja označava snop, zračenje. Francuski hemičar André L. Debierne je otkrio aktinijum 1899. na osnovu otkrivanja ionizujućeg zračenja. U isto vrijeme, kad i Debierne, taj element je otkrio i njemački hemičar Friedrich O. Giesel, koji je predlagao nepriznat naziv emanium (latinski emanare znači širiti se, razlivati se). Od imena elementa aktinijum izvodi se i naziv cijele grupe aktinoidi, koja obuhvata radioaktivne elemente čije se atomske mase nalaze između 89 do 102, od kojih je prvi aktinijum.

Karakteristike

Aktinijum je srebrenat, radioaktivni, metalni element. Hemijski znak mu je Ac, specifične mase 10,07 g/cm3. Zbog svoje radioaktivnosti, u mraku svijetli svijetlo-plavom svjetlošću. Nalazi se samo u tragovima u uranovoj rudi kao 227Ac. Od jedne tone urana, moguće je dobiti samo deseti gram aktinijuma. Emituje α i β-čestice sa poluvremenom raspada od 21,773 godinu. Raspad aktinijuma je dvojak: dok veći dio putem emisije β-čestica prelazi u 227Th, samo otprilike 1% prelazi u 223Fr.

Upotreba

Aktinijum je prvi put vještački dobiven u Argonne Nacional laboratoriju u Čikagu. Pošto je oko 150 puta radioaktivniji od radijuma, koristi se kao značajan izvor neutrona. Pored toga, može se koristiti za termoionsko pretvaranje energije.

Reference


Šablon:Link FA Šablon:Link GA Šablon:Link GA