Razlika između verzija stranice "Titicaca"

[pregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 11 august 2012 u 14:29

Jezero Titicaca (šp. Lago Titicaca), na 3.821 m nadmorske visine, najviše je jezero na svijetu na kojem je moguća komercijalna plovidba. S površinom od oko 8.300 km² (širine 65 km i dužine oko 194 km), Titicaca je najviše slatkovodno jezero u Južnoj Americi. Nalazi se na granici Perua i Bolivije. Jezero Maracaibo u Venecueli, s djelimično slanom vodom, veće je, i ima oko 13.000 km², ali ga neki svrstavaju u more jer je inače povezano s okeanom.

Smješteno visoko u Andama na granici Perua i Bolivije, Titicaca ima prosječnu dubinu između 140 i 180 metara, a maksimalna dubina je 280 metara. Zapadni dio jezera pripada regiji Perua, dok je istočna strana u područja La Paz u Boliviji.

Više od 25 rijeka utječe u Titicacu, u kojem se nalazi i 41 ostrvo - od kojih su neka gusto naseljena.

Titicaca je poznato i po stanovništvu, indijancima Uru, koji žive na 9 vještačkih ostrva Uros, načinjenih od plutajuće trske. Ova ostrva postala su glavna turistička atrakcija Perua, pa ekskurzije iz grada Puna na obali jezera dolaze u posjetu. Još jedna turistička atrakcija jest ostrvo Taquile sa drugom domorodačkom zajednicom. Njegovi stanovnici poznati su po rukom tkanim tekstilnim proizvodima, koji spadaju među najkvalitetnije zanatske proizvode Perua.

Titicaca vodu dobija od kiša i topljenja ledenjaka na planinama iznad Altiplana. Ovu vodu odvodi rijeka Desaguadero, koja teče na jug kroz Boliviju u jezero Poopó; međutim, to nadoknađuje manje od 5% gubitaka, sve ostalo gubi se velikim isparavanjem kao rezultat snažnih vjetrova i jakog sunca na toj nadmorskoj visini.

Porijeklo imena Titicaca nepoznato je. Prevodi se kao "Kamena puma", zato što oblikom podsjeća na pumu koja lovi zeca, kombinirajući riječi lokalnih jezika Kečua i Aymara, ili kao "Litica vođe". Među lokalnim stanovništvom postoji nekoliko različitih imena.

Četvrtina jezera na jugu odvojena je od glavnog dijela Tikinskim tjesnacem, pa zato Bolivijci taj manji dio zovu jezero Lago Huiñaymarca (Wiñay Marka), a veliki jezero Chucuito (Lago Chucuito). Peruanci i manji i veći dio zovu Malo jezero i Veliko jezero (Lago Pequeño i Lago Grande).

Logo Commonsa

Lake Titicaca na Wikimedia Commonsu.

@@ Red 1: / Red 1: @@
-'''Titicaca jezero''' ([[Španski jezik|šp]]. ''Lago Titicaca''), na 3.821 [[metar]]a [[nadmorska visina|nadmorske visine]], je najviše [[jezero]] na svijetu na kojem je moguća komercijalna plovidba. S površinom od oko 8.300 km<sup>2</sup> (širine 65 km i dužine oko 194 km), Titicaca je najviše slatkovodno jezero u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Nalazi se na granici [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Jezero [[Maracaibo]] u [[Venecuela|Venecueli]], s djelimično slanom vodom, veće je, i ima oko 13.000 km<sup>2</sup>, ali ga neki svrstavaju u more jer je inače povezano s okeanom.
+Jezero '''Titicaca''' ([[Španski jezik|šp.]] ''Lago Titicaca''), na 3.821 [[metar|m]] [[nadmorska visina|nadmorske visine]], najviše je [[jezero]] na svijetu na kojem je moguća komercijalna plovidba. S površinom od oko 8.300 km<sup>2</sup> (širine 65 km i dužine oko 194 km), Titicaca je najviše slatkovodno jezero u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Nalazi se na granici [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Jezero [[Maracaibo]] u [[Venecuela|Venecueli]], s djelimično slanom vodom, veće je, i ima oko 13.000 km<sup>2</sup>, ali ga neki svrstavaju u more jer je inače povezano s okeanom.
 [[Datoteka:Lago Titicaca 001.jpg|mini|Obala jezera]]
 Smješteno visoko u [[Ande|Andama]] na granici [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]], Titicaca ima prosječnu dubinu između 140 i 180 metara, a maksimalna dubina je 280 metara. Zapadni dio jezera pripada regiji [[Peru]]a, dok je istočna strana u područja [[La Paz]] u Boliviji.
-Više od 25 rijeka utiče u jezero Titicaca, u kome je i 41 ostrvo - od kojih su neka gusto naseljena.
+Više od 25 rijeka utječe u Titicacu, u kojem se nalazi i 41 ostrvo - od kojih su neka gusto naseljena.
-Titicaca je poznato i po stanovništvu, indijancima [[Uru]], koji žive na devet umjetnih ostrva [[Uros]] načinjenih od plutajuće trske. Ova ostrva postala su glavna [[Turizam|turistička]] atrakcija Perua, pa ekskurzije iz grada [[Puno]]a na obali jezera dolaze u posjetu. Još jedna turistička atrakcija je ostrvo [[Taquile]] sa drugom domorodačkom zajednicom. Stanovnici ostrva Taquile poznati su po rukom tkanim [[tekstil]]nim proizvodima, koji spadaju među najkvalitetnije [[zanat]]ske proizvode Perua.
+Titicaca je poznato i po stanovništvu, indijancima [[Uru]], koji žive na 9 vještačkih ostrva [[Uros]], načinjenih od plutajuće trske. Ova ostrva postala su glavna [[Turizam|turistička]] atrakcija Perua, pa ekskurzije iz grada [[Puno|Puna]] na obali jezera dolaze u posjetu. Još jedna turistička atrakcija jest ostrvo [[Taquile]] sa drugom domorodačkom zajednicom. Njegovi stanovnici poznati su po rukom tkanim [[tekstil]]nim proizvodima, koji spadaju među najkvalitetnije [[zanat]]ske proizvode Perua.
 [[Datoteka:Lake Titicaca map.png|mini|200px|lijevo|Položaj jezera]]
 Titicaca vodu dobija od [[kiša]] i topljenja [[ledenjak]]a na planinama iznad [[Altiplano|Altiplana]]. Ovu vodu odvodi rijeka [[Desaguadero]], koja teče na jug kroz Boliviju u jezero [[Poopó]]; međutim, to nadoknađuje manje od 5% gubitaka, sve ostalo gubi se velikim isparavanjem kao rezultat snažnih vjetrova i jakog sunca na toj nadmorskoj visini.
-Porijeklo imena Titicaca nepoznato je. Prevodi se kao ''"Kamena puma"'', zato što oblikom podsjeća na [[puma|pumu]] koja lovi [[zec]]a, kombinujući riječi lokalnih jezika [[Quechua]], i [[Aymara]], , ili kao ''"Litica vođe"''. Među lokalnim stanovništvom postoji nekoliko različitih imena.
+Porijeklo imena Titicaca nepoznato je. Prevodi se kao ''"Kamena puma"'', zato što oblikom podsjeća na [[puma|pumu]] koja lovi [[zec]]a, kombinirajući riječi lokalnih jezika [[Kečua]] i [[Aymara]], ili kao ''"Litica vođe"''. Među lokalnim stanovništvom postoji nekoliko različitih imena.
-Četvrtina jezera na jugu je odvojena od glavnog dijela [[Tiquina moreuz]]om, pa zato Bolivijanci taj manji dio zovu jezero Lago Huiñaymarca (''Wiñay Marka''), a veliki jezero Čukito (''Lago Chucuito''). Peruanci i manji i veći dio zovu Malo jezero i Veliko jezero (Lago Pequeño i Lago Grande).
+Četvrtina jezera na jugu odvojena je od glavnog dijela [[Tikinski tjesnac|Tikinskim tjesnacem]], pa zato Bolivijci taj manji dio zovu jezero Lago Huiñaymarca (''Wiñay Marka''), a veliki jezero Chucuito (''Lago Chucuito''). Peruanci i manji i veći dio zovu Malo jezero i Veliko jezero (Lago Pequeño i Lago Grande).
 {{commons|Lake Titicaca}}