Razlika između verzija stranice "Patologija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot dodaje {{Commonscat|Pathology}}
TjBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (Bot dodaje: ky:Патология
Red 49: Red 49:
[[kk:Пигменттену]]
[[kk:Пигменттену]]
[[ko:병리학]]
[[ko:병리학]]
[[ky:Патология]]
[[lt:Patologija]]
[[lt:Patologija]]
[[lv:Patoloģija]]
[[lv:Patoloģija]]

Verzija na dan 15 august 2012 u 00:35

Patologija (porijeklom iz grčkih riječi πάθος - pathos: bol, patnja, osjećaj i λόγος - logos:riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila autopsija, koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "omnis cellula ex cellula" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama.


Moderne dijagnostičke metode i oprema pomognuta kompjuterima uveliko olakšavaju utvrđivanje uzroka i prepoznavanje bolesti.Pored toga, patologija se služi anamnestičkim podacima koje tretiraju specijalisti iz Histologije (->Histopatologija), Mikrobiologije, Citologije (->Citopatologija), Molekularne biologije, Imunologije, Kliničke biohemije, Radiologije i drugih medicinskih grana.

Istaknuti naučnici - patolozi