Razlika između verzija stranice "Ruski jezik"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.1) (Bot dodaje: vo:Rusänapük |
m Bot dodaje: frr:Rüsk |
||
Red 195: | Red 195: | ||
[[fr:Russe]] |
[[fr:Russe]] |
||
[[frp:Russo]] |
[[frp:Russo]] |
||
[[frr:Rüsk]] |
|||
[[fy:Russysk]] |
[[fy:Russysk]] |
||
[[ga:An Rúisis]] |
[[ga:An Rúisis]] |
Verzija na dan 19 august 2012 u 20:15
Ruski jezik русский язык | |
---|---|
Regije govorenja | Evropa, Azija |
Države govorenja | Rusija; Bjelorusija, Estonija, Kazahstan, Kirgistan, Letonija, Ukrajina |
Jezička porodica |
|
Broj govornika | oko 180 miliona |
Službeni status | |
Služben u | Rusija; Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Ukrajina |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | ru |
ISO 639-2 / 5 | rus |
ISO 639-3 | rus |
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika |
Ruski jezik je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini grupu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve.
Ruskim kao materinjim jezikom govori oko 180 miliona ljudi, od kojih oko 130 miliona živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza ruski je materinji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se koristi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 miliona ljudi.
Pismo
Ruski se piše ćirilicom, izvedenom u 10. vijeku iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, i Bjelorusi.
Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente:
Аа
a |
Бб
b |
Вв
v |
Гг
g |
Дд
d |
Ее
(j)e |
Ёё
(j)o |
Жж
ž |
Зз
z |
Ии
i |
Йй
j |
Кк
k |
Лл
l |
Мм
m |
Нн
n |
Оо
o |
Пп
p |
Рр
r |
Сс
s |
Тт
t |
Уу
u |
Фф
f |
Хх
h |
Цц
c |
Чч
č |
Шш
š |
Щщ
šč |
Ъъ
(1) |
Ыы
i |
Ьь
(2) |
Ээ
e |
Юю
ju |
Яя
ja |
1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.
2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mehkog.
Glasovi
Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (palataliziranoj) varijanti (u bosanskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:
palatalizirajući | Я | Е | Ё | Ю | И |
nepalatalizirajući | А | Э | О | У | Ы |
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).
Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.
Zanimljivosti
Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "sibirskog jezika".
Vanjski linkovi
Category:Russian language na Wikimedia Commonsu. |