Razlika između verzija stranice "Hipertekst"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.2) (Bot dodaje: ar, be, be-x-old, bg, br, ca, ckb, cs, cy, da, de, el, en, eo, es, et, eu, fa, fi, fiu-vro, fo, fr, ga, gl, he, hi, hr, hu, ia, id, is, it, ja, ka, ko, ky, la, lt, lv, mhr, nl, no, pl, pt, ro, ru, sk, sl, so, sq, sr, sv, tr, u... |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Prijevod}} {{Preuređivanje}} |
|||
'''Hipertekst''' je intertekstualni dokument/sustav s povezanim tehnološkim jedinicama,što klasična [[knjiga]] ne može pružiti. On je naviši oblik tehnološkog razvoja prezentiranja svih grafičkih tvorbi na daljine. Prije svega to je elektronička slika teksta ugrađena u [[računar|računalo]] i može se jedino unutar njega ostvarivati,mijenjati i čitati.Hipertekst je međusustavno riješenje s raznih područja informacijskog procesiranja kao što su:baze podataka,pretraživanje [[informacija]] i stvaralačko kompjutorsko procesiranje informacija. |
'''Hipertekst''' je intertekstualni dokument/sustav s povezanim tehnološkim jedinicama, što klasična [[knjiga]] ne može pružiti. On je naviši oblik tehnološkog razvoja prezentiranja svih grafičkih tvorbi na daljine. Prije svega to je elektronička slika teksta ugrađena u [[računar|računalo]] i može se jedino unutar njega ostvarivati,mijenjati i čitati.Hipertekst je međusustavno riješenje s raznih područja informacijskog procesiranja kao što su:baze podataka,pretraživanje [[informacija]] i stvaralačko kompjutorsko procesiranje informacija. |
||
Međutim, i tradicionalni tekst može biti djelomično nesekvencijalan u slučaju kada sadrži takve elemente, npr. fusnote, reference i sl., zato što čitalac može odrediti hoće li se zaustaviti i pročitati sadržaj na kojeg oznaka upućuje ili će nastaviti s čitanjem [[tekst|teksta]]. |
Međutim, i tradicionalni tekst može biti djelomično nesekvencijalan u slučaju kada sadrži takve elemente, npr. fusnote, reference i sl., zato što čitalac može odrediti hoće li se zaustaviti i pročitati sadržaj na kojeg oznaka upućuje ili će nastaviti s čitanjem [[tekst|teksta]]. |
||
Hipertekst je modularan, čime se želi naglasiti da on u određenom smislu nikada nije dovršen, jer se uvijek može dodati novi modul. Hipertekst ne mora biti potpun kako bi bio funkcionalan, te se može objaviti u stanju za koje autor smatra da je prikladno. |
Hipertekst je modularan, čime se želi naglasiti da on u određenom smislu nikada nije dovršen, jer se uvijek može dodati novi modul. Hipertekst ne mora biti potpun kako bi bio funkcionalan, te se može objaviti u stanju za koje autor smatra da je prikladno. |
||
| Red 19: | Red 19: | ||
=== Literatura === |
=== Literatura === |
||
* SAPUNAR, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, Digitalni tisak, Zagreb, 2004. |
* SAPUNAR, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, Digitalni tisak, Zagreb, 2004. |
||
[[Kategorija:Internet]] |
|||
[[Kategorija:Hipertekst]] |
|||
[[Kategorija:Hipermediji]] |
|||
[[Kategorija:Elektronska literatura]] |
|||
[[ar:نص فائق]] |
[[ar:نص فائق]] |
||
Verzija na dan 3 septembar 2012 u 00:08
 | Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. |
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Hipertekst je intertekstualni dokument/sustav s povezanim tehnološkim jedinicama, što klasična knjiga ne može pružiti. On je naviši oblik tehnološkog razvoja prezentiranja svih grafičkih tvorbi na daljine. Prije svega to je elektronička slika teksta ugrađena u računalo i može se jedino unutar njega ostvarivati,mijenjati i čitati.Hipertekst je međusustavno riješenje s raznih područja informacijskog procesiranja kao što su:baze podataka,pretraživanje informacija i stvaralačko kompjutorsko procesiranje informacija. Međutim, i tradicionalni tekst može biti djelomično nesekvencijalan u slučaju kada sadrži takve elemente, npr. fusnote, reference i sl., zato što čitalac može odrediti hoće li se zaustaviti i pročitati sadržaj na kojeg oznaka upućuje ili će nastaviti s čitanjem teksta. Hipertekst je modularan, čime se želi naglasiti da on u određenom smislu nikada nije dovršen, jer se uvijek može dodati novi modul. Hipertekst ne mora biti potpun kako bi bio funkcionalan, te se može objaviti u stanju za koje autor smatra da je prikladno.
Vrste
Postoje 2 vrste hiperteksta:
- statični – hipertekst koji je predodređen i unaprijed zadan te se ne mijenja tijekom rada
- dinamični – hipertekst koji se kontinuirano mijenja u interakciji s korisnikom.
Primjena
Najpoznatija primjena hiperteksta je globalni informacijski internetski servis World Wide Web (skraćeno WWW ili Web). Za objavljivanje hipertekstualnog sadržaja koristi se HTML (HyperText Markup Lanugage), a protokol koji se koristi zove se HTTP (HyperText Transfer Protocol).
Reference
- Douglas Engelbart, na en wiki
- Aspen Movie Map, na en wiki
- Hypertext Editing System, na en wiki
Literatura
- SAPUNAR, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, Digitalni tisak, Zagreb, 2004.