Razlika između verzija stranice "Crna Gora"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
+ mapa
Red 121: Red 121:
Po prvim rezultatima popisa iz 2011. Crna Gora ima 625,266 stanovnika; 94 795 domaćinstava i 316 083 stanova. <ref>http://www.monstat.org/cg/page.php?id=387&pageid=322</ref>
Po prvim rezultatima popisa iz 2011. Crna Gora ima 625,266 stanovnika; 94 795 domaćinstava i 316 083 stanova. <ref>http://www.monstat.org/cg/page.php?id=387&pageid=322</ref>
==== Teritorijalna raspodjela ====
==== Teritorijalna raspodjela ====
[[Image:Montenegro municipalities.png|thumb|250px|Opštine i veći gradovi Crne Gore]]

* [[Crnogorci]] žive pretežno u srcu države.
* [[Crnogorci]] žive pretežno u srcu države.
* [[Srbi]] čine većinsko stanovništvo u [[Boka Kotorska|Bokokotorskom zalivu]] i na sjeveru republike.
* [[Srbi]] čine većinsko stanovništvo u [[Boka Kotorska|Bokokotorskom zalivu]] i na sjeveru republike.

Verzija na dan 5 septembar 2012 u 09:51

Crna Gora
Crna Gora
Zastava Crne Gore Grb Crne Gore
Zastava Grb
Himna"Oj, svijetla majska zoro"
Položaj Crne Gore na karti
Položaj Crne Gore
Glavni grad Podgorica
Službeni jezik crnogorski, u službenoj upotrebi bosanski, srpski, albanski i hrvatski[1]
Državno uređenje  
Filip Vujanović
Milo Đukanović
Zakonodavstvo
Nezavisnost 3. juni, 2006
Površina
• Ukupno
13,812 km² km2 (159)
• Vode (%)
1.5
Stanovništvo
• Ukupno
625,266 Preliminarni rezultat popisa 2011. (160. po podacima iz 2007.)
44.9/km2 
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Pozivni broj +382
Internetska domena .yu, .me

Crna Gora je država republikanskog oblika vladavine u jugoistočnoj Evropi. Nezavisnost je proglašena 3. juna 2006. godine istupanjem iz državne zajednice sa Srbijom, tako da spada u red najmlađih evropskih država. GDP PPP Crne Gore je 10,600$ (2008)

Država

Datoteka:Bar shopping malls.jpg
Bar

Po uređenju Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Zvanična valuta u Crnoj Gori je Euro, a službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik [2]. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i bosanski[3], srpski, albanski i hrvatski jezik.

Zastava Crne Gore je crvene boje, a oivičena je pozlaćenim okvirom, razmjere 1:2, u sredini grb. U centru se nalazi grb kralja Crne Gore Nikole I Petrovića, no bez njegovih inicijala: HI na njoj. Državnu zastavu je usvojio Parlament Republike Crne Gore 12. jula 2004.

Grb Crne Gore je isti kao grb Kralja Crne Gore Nikole I Petrovića, no bez njegovih inicijala HI na njemu. Dvoglavi orao predstavlja grb Crnojevica - crnogorske dinastije, lav u sredini grb srednjovjekovne porodice Balšić koji su vladali teritorijama Crne Gore, a kruna i okolni simboli predstavljaju nekadašnju Kraljevinu. Zlatni dvoglavi orao sa raširenim krilima u poletu, na glavama okrenutim jedna od druge stoji zlatna kruna sa krstom, na grudima na plavoj pozadini i zelenoj podlozi je zlatni lav u pokretu. Orao u kandžama drži dva predmeta, simbole duhovne (skiptar, koji je zlatni sa krstom na vrhu) i svjetovne vlasti (šara, ili kugla, plave boje sa zlatnim okovom i krstom na vrhu), jedan u jednoj, drugi u drugoj kandži. Ovaj grb se radi na crvenoj pozadini.

Položaj

Crna Gora se prostire između 41º51' i 43º33' sjeverne geografske širine. Njena najjužnija tačka nalazi se na ušću Bojane u Jadransko more, a najsjevernija na obroncima planine Kovač, blizu Čajniča. Rastojanje između njih iznosi 193 km vazdušne linije. Nešto su manja rastojanja između najzapadnije, 18º26' E, podgorina Orjena blizu sela Vrbanje, i najistočnije tačke 20º21' E, Sjenova planina istočno od Rožaja. Rastojanje između njih iznosi 166 km. Površina Crne Gore iznosi 13812 km2. Geografski centar nalazi se u području izvorišta rijeke Morače od kojeg ni jedan dio Crne Gore, osim najjužnijeg dijela Ulcinjskog primorja, nije udaljen više od 90 km.

Crna Gora leži u jugozapadnom dijelu Balkanskog poluostrva i izlazi na Jadransko more pa je ona balkanska i jadransko-mediteranska zemlja. Spuštajući se do 41º51' N, Crna Gora se približava Sredozemnom moru više od svih južnoslovenskih država. Tako je od Bara do Otrantskih vrata rastojanje 180 km vazdušne linije. Željeznička pruga Beograd-Bar meridijanskim pravcem povezuje jadranski i panonski basen, odnosno južnu i srednju Evropu.

Kopnene granice Crne Gore duge su 614 km. Najduža je granica prema Bosni i Hercegovini – 225 km, odnosno 36,6% ukupne kopnene granice, a najkraća prema Hrvatskoj na zapadu – 14 km ili 2,3% ukupne kopnene granice. Na jugoistoku Crna Gora se graniči sa Albanijom ( 172 km ili 28% ), a na sjeveroistoku i istoku sa Srbijom ( 203 km ili 33,1% ). Na jugozapadu Crna Gora dužinom od 293,5 km izlazi na Jadransko more, što odgovara skoro polovini dužine njenih kopnenih granica. Ujedno, priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom, koja je u nekim dijelovima Crne Gore, u periodima mletačke dominacije, ostvarila i vrlo velik kulturološki uticaj.

Historija

Herceg Novi, stara bosanska luka
  • Sredinom III. vijeka p.n.e. - Formirana je Ilirska Kraljevina na prostoru današnje Crne Gore i sjeverne Albanije.
  • Svršetkom VI. - početak VII. vijeka - Na tlu provincije Prevalis nastala "sklavnija" Duklja (Dokleja, Dioklitija, Dioklija). Dana 9. januara 1077. papa Grgur VII. poslao je kraljevske insignije dukljanskom kralju Mihailu I Vojislavljeviću, a Duklja je i službeno postala kraljevina. U primorskom pojasu Duklje bio je dovršen proces kristijanizacije stanovništva posredstvom katoličkih misionara, pripadnika benediktinskog kaluđerskog reda; krišćanstvo je propovijedano u latinskomu vjerskom obredu; neodvojivo je od pokrštavanja i širenja latinske pismenosti i kulture.
  • Prve slavenske migracije na teritoriji današnje Crne Gore se odvijaju u 5. vijeku. Veći talas Slavena se desio u prvoj polovini 6. vijeka. Slaveni koji su došli u Duklju su prethodno putovali sa Bijelim Srbima iz Bojke (sjeverozapadno od rijeke Visle) i stigli u Serviju koja se nalazila u Bizantiji [nedostaje referenca].
  • Do početka 13. vijeka, Dukljani (Crnogorci) bili su katoličke vjeroispovijesti, sve do Stefana Nemanje kada uz pomoć Vizantije primaju pravoslavlje. Počevši od vlasti Stefana Nemanje, Duklja pada pod okupaciju Raške.
  • Od doseljenih Slovena (Sklavnia, Sklava) i zatečenijeh Iliro – Romana i supstrata drugijeh etnosa nastao je novi amalgam – Dukljanski Sloveni ili jednostavno Dukljani – najstariji preci savremenih Crnogoraca.
  • 1042. - Formira se nezavisna država Zeta na teritoriji od Kotora (Cattaro) do Skadra (Shkodër/Scutari).
  • Ime Crna Gora (Montenegro) po pisanim dokazima se prvi put spominje u vrijeme drzave Zete 1296.u jednom spisu u Manastiru Sv. Nikole, a oko 1430. ime Crna Gora (Montenegro)je u opštem korištenju.
Kraljevina Crna Gora 1913. godine
  • Crna Gora postaje Kraljevina 28. avgusta 1910 pod Kraljem Nikolom I Petrovićem koji je vladao Crnom Gorom kao Knjaz od 13 Avgusta 1860.
  • 20. jul 1917.Krfskom deklaracijom više od godinu dana prije održavanja Podgoričke Skupštine, odlučeno da Crna Gora nestane kao država, da se eliminiše njeno ime i stavi pod teritoriju Srbije.
  • 24.novembar 1918 - 26. novembar 1918 - Podgorička skupština
  • 26. novembar 1918. - Pod okupacijom saveznickih snaga Srbije i Francuske u skladu sa prethodno denesenom Krfskom deklaracijom o nestanku Crne Gore i zbog već ugovorenog uspostavljanja Države SHS za 4 dana, neustavno, objavljuje se ujedinjenje sa Srbijom. Uprkos organizovanom otporu i Božićnoj pobuni Crnogoraca 3. januara 1919, Crna Gora 11. decembra 1920. sporazumom u Rapalu (Rapallo) saveznici priznaju (de facto) ujedinjenje pod Srbijom.
  • 3. oktobar 1929. - Zetska Banovina
  • 2. decembar 1945. - Narodna Republika Crna Gora
  • 7. jul 1963. - 1990. - Socijalistička Republika Crna Gora
  • 12. oktobar 1992. - Republika Crna Gora
  • 4. februar 2003. - 19. maj 2003. - Državna unija Srbije i Crne Gore
  • 3. jun 2006. - Nakon 88 godina Crna gora ponovo postaje nezavisna Drzava Crna Gora.

Geografija

  • Crna Gora je prva zemlja, međunarodno priznata za ekološku državu (1992). Sa svojom malom teritorijom, Crna Gora posjeduje čak četiri nacionalna parka. Biogradsko jezero, Skadarsko jezero, Durmitor i Lovćen, koji predstavljaju prijatnu simbiozu vodenih prostranstava i divljega krša. U planu je i formiranje NP "Prokletije".
Kotor
Datoteka:Koludarac2.jpg
Nemirna vremena: Slika sa obale
  • Najviša planina: Lovćen, 1894 metara
  • Najduža rijeka: Zeta duga 35 km
  • Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13 km
  • Najviši vrh: Bobotov Kuk (Durmitor planina) - 2,525 metara
  • Najveće jezero: Skadarsko - 391 km² (površina)
  • Najdublji kanjon: Tara - 1,300 metara
  • Najveći zaliv: Bokokotorski
  • Nacionalni parkovi: Durmitor - 390 km², Lovćen - 64 km², Biogradska Gora - 54 km², Skadarsko jezero - 400 km²
  • UNESCO World Heritage mjesta: Durmitor i kanjon rijeke Tare, stari grad Kotor i Kotorski zaliv

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Stanovništvo

Jedno od lica Crne Gore: Podgorica
Cetinje

Prema popisu iz 2003. Crna Gora ima 620.145 stanovnika. Prosječni životni vijek muškaraca je 71 godina; žena 76 godina.

Etnički sastav Crne Gore po popisu 2003.:

  • U Crnoj Gori još uvijek živi veliki broj izbjeglica i raseljenih lica. Raseljena lica dolaze sa Kosova: ukupan broj je 18,019 (prema podacima Vlade Crne Gore i UNHCR-a). Izbjegla lica su uglavnom iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine: ukupno 8,474 (prema podacima Vlade Crne Gore i UNHCR-a).

Popis stanovništva 2011.

Po prvim rezultatima popisa iz 2011. Crna Gora ima 625,266 stanovnika; 94 795 domaćinstava i 316 083 stanova. [4]

Teritorijalna raspodjela

Opštine i veći gradovi Crne Gore

Jezik

Prema ustavu Crne Gore službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi bosanski, srpski, albanski i hrvatski.

Stanovništvo po maternjem jeziku prema popisu iz 2003.:

Napomena

Pošto je službeni jezik u Crnoj Gori prilikom popisa bio srpski, a srpski lingvisti bosanski jezik nazivaju bošnjački, prilikom popisa stanovništva na listi jezika je naveden termin bošnjački jezik umjesto bosanski jezik kako ga izvorno nazivaju Bošnjaci. Jedan dio govornika bosanskog jezika je zaokružio taj naziv, dok je drugi dio zaokružio opciju - ostali jezici, gdje je dopisivao naziv bosanski jezik. Bošnjački intelektualci poput Muhameda Filipovića, ali i oni iz Crne Gore su upozoravali da određeni srpski i hrvatski intelektualno-politički krugovi na ovaj način svjesno pokušavaju podijeliti bošnjački korpus nametanjem kategorija koje nemaju historijskog utemeljenja, kako bi dobili argument za negiranje Bošnjaka i bosanskog jezika. Ustavom Crne Gore ove nesuglasice su riješene.

Religija

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve i Crnogorska pravoslavna crkva. Poslije pravoslavlja, islam je druga vjera po broju vjernika u Crnoj Gori.

  • Pravoslavci - 460.383 (74,24%)
  • Muslimani - 110.034 (17,74%)
  • Katolici - 21.972 (3,54%)
  • Protestanti - 383 (0,06%)
  • orijentalci - 58 (0,01%)
  • Židovi - 12 (0,01%)
  • ostali - 2.424 ('0,39%)
  • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
  • nije vjernik: 6.003 (0,97%)
  • nepoznati: 5.009 (0,8%)

Oj, svijetla majska zoro

2004. je i izabrana državna himna Republike Crne Gore: Oj, svijetla majska zoro. Nastala je kao narodna pjesma Crne Gore.

Praznici

Republički praznik je 13. juli, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta i početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Sila osovine 1941. godine.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

  • [1] Montenegro Travel and Tourism GUIDE - State of Montenegro - Former Serbia and Montenegro
  • Crna Gora Zvanična prezentacija
  • Boka Kotorska
  • [2]Crnogorska Enciklopedija

Reference