Razlika između verzija stranice "Isparavanje"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.2+) (Bot dodaje: vi:Bay hơi |
m r2.7.2+) (Bot dodaje: mk:Испарување |
||
| Red 55: | Red 55: | ||
[[lt:Garavimas]] |
[[lt:Garavimas]] |
||
[[lv:Iztvaikošana]] |
[[lv:Iztvaikošana]] |
||
[[mk:Испарување]] |
|||
[[mr:बाष्पीभवन]] |
[[mr:बाष्पीभवन]] |
||
[[ne:वाष्पिकरण]] |
[[ne:वाष्पिकरण]] |
||
Verzija na dan 15 septembar 2012 u 13:37
 |
Portal "Fizika" Odjeljak posvećen isključivo fizici |
Fazni prijelaz neke supstance iz tečne u gasovitu fazu naziva se isparavanje. Kondenzacija je obrnut proces (prelazak iz gasovite u tečnu fazu). Fazni prijelaz se dešava na karakterističnoj temperaturi pri određenom pritisku.
Tačka ključanja
Ako se isparavanje dešava u otvorenoj posudi, pritisak para supstance raste. Kada se pritisak para supstance izjednači sa vanjskim pritiskom, isparavanje se dešava i u unutrašnjem dijelu tečne faze što nazivamo ključanjem. Temperatura pri kojoj je pritisak para tečnosti jednak vanjskom pritisku naziva se tačka ključanja. Kada je vanjski pritisak 1 atm, tačka ključanja se naziva normalna tačka ključanja.
Kritična temperatura
Kada se isparavanje dešava u zatvorenoj posudi, pritisak para supstance raste i povećava se gustoća para. Kada je gustoća para jednaka gustoći tečnosti, nestaje granica između faza i ta temperatura se naziva kritična temperatura (Tc).[1]
Toplota isparavanja
Toplota isparavanja ili entalpija isparavanja je promjena entalpije po molu supstance, kada 1 mol čiste tečnosti na pritisku 1 bar ispari u gas, npr. za vodu toplota isparavanja pri temperaturi 373 K iznosi 40.66 kJ/mol.
Također pogledajte
Reference
- ^ P.W.Atkins: Physical Chemistry, Fourth Ed., 1990