Razlika između verzija stranice "Snuker"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (Bot dodaje: ko:스누커
m r2.7.2+) (Bot mijenja: ckb:سنووکەر
Red 150: Red 150:
[[bg:Снукър]]
[[bg:Снукър]]
[[ca:Snooker]]
[[ca:Snooker]]
[[ckb:سنوکه‌ر]]
[[ckb:سنووکەر]]
[[cs:Snooker]]
[[cs:Snooker]]
[[cy:Snwcer]]
[[cy:Snwcer]]

Verzija na dan 19 septembar 2012 u 00:19

Snuker
Najviša upravna organizacijaWPBSA
Olimpijski sportno

Snuker (snooker) je igra iz porodice bilijarskih igara. Igra se na stolu prekrivenom zelenom čohom koji ima 6 rupa i koji je znatno veći od bilijarskog: dimenzije su mu 3.7 x 1.8 m (12 x 6 stopa). U igri se koriste štap i 22 kugle: bijela, zatim 15 crvenih (koje su manje i lakše od bilijarskih) te još 6 tzv. obojenih, iste veličine kao i crvene. Svaka crvena kugla vrijedi 1 poen, a vrijednost obojenih iznosi (redom): žuta = 2 poena, zelena = 3, smeđa = 4, plava = 5, ružičasta = 6 i crna = 7.[1] Onaj igrač (ili tim) koji osvoji najviše poena u jednom segmentu partije (meča), a koji se naziva frejm (frame - "runda", "tura"), osvaja taj frejm. Partiju dobija igrač koji osvoji unaprijed određeni broj frejmova. Većina amaterskih dvoboja igra se na mali broj frejmova, dok profesionalci na najjačim turnirima igraju i do više desetaka frejmova. Finale svjetskog prvenstva sastoji se od maksimalno 35 frejmova (best of 35), što znači da je pobjednik igrač koji prvi osvoji 18 frejmova.[2] Taj i slični mečevi igraju se tokom dva dana, u maksimalno 4 sesije (sessions).

Snuker, za koji se generalno smatra da su ga izumili britanski oficiri u Indiji, popularan je u mnogim zemljama engleskog govornog područja i zemljama Commonwealtha[3], a najbolji profesionalni igrači ostvaruju višemilionske zarade (u funtama) tokom svojih karijera.[4] Također je popularan i u Kini i ta je popularnost u sve većem porastu.[5]

Historija

Općenito je prihvaćeno da je snuker nastao u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilijar je bio naročito popularan među britanskim oficirima u Indiji, pa su malo-pomalo razvijane nove varijante tradicionalne igre. U jednoj od njih, koja je izumljena u oficirskoj kantini u Jabalpuru 1874. ili 1875, već postojećim crvenim kuglama (i crnoj) dodane su tzv. obojene. Riječ snooker ima i vojno porijeklo: njome su se u vojnom slengu označavali kadeti prve godine ili neiskusno osoblje. U jednoj verziji tvrdi se da je pukovnik sir Neville Chamberlain iz devonširske regimente jednom prilikom igrao ovu novu igru i kad njegov protivnik nije uspio ubaciti jednu kuglu, nazvao ga je snookerom (tj. "gušterom", u našem vojnom žargonu; inače, riječ snooker znači "postaviti prepreku", što je čest potez u samoj igri). Tako je riječ ostala vezana za ovu igru, prerastavši kasnije i u njeno službeno ime.[6]

Joe Davis

Snuker se razvio i proširio u drugoj polovini 19. i prvim decenijama 20. stoljeća, pa je 1927. Joe Davis, inače profesionalni igrač bilijara i snukera, organizirao prvo svjetsko prvenstvo. Davis je igru iz onoga što je bilo hobi podigao na višu razinu i uveo u profesionalnu sferu.[7] Osvojio je svako svjetsko prvenstvo do 1946, kada se povukao. Igra je doživjela i veći pad u 50-im i 60-im, kada je bila zanimljiva samo rijetkima izvan kruga onih koji su se njom bavili. Davis je 1959. pokušao uvesti novu varijantu, tzv. snuker plus (s 2 dodatne obojene kugle), ali to nikad nije uspjelo. Prekretnica se desila 10 godina kasnije, 1969, kada je David Attenborough, koji je tada bio na visokom položaju u BBC-u, "naručio" snukerski turnir Pot Black kako bi demonstrirao potencijal televizije u boji (koja tada još nije bila dovoljno zaživjela) jer su zeleni stol i raznobojne kugle bile idealne da se pokažu prednosti prenošenja slike u boji.[8][9] To se pokazalo prilično uspješnim, pa je jedno vrijeme turnir bio drugi najpopularniji TV-događaj na BBC Two.[10] Interes za igru znatno je porastao, pa je svjetsko prvenstvo 1978. bilo prvo koje je u cijelosti televizijski prenošeno.[3] Snuker je ubrzo postao tradicionalni sport u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i većini zemalja Commonwealtha i doživio je dosta uspjeha u posljednjih 30 godina, a većina rangirajućih turnira prenošena je televizijski. Posljednji frejm legendarnog finala svjetskog prvenstva 1985. između Stevea Davisa (nije u rodu sa Joeom) i Dennisa Taylora gledalo je 18.5 miliona ljudi.[11] Posljednjih godina mnoge duhanske kompanije povukle se iz sponzorstva profesionalnih turnira, što je dovelo do smanjenja njihovog broja, iako su pronađeni neki novi sponzori (uglavnom kladioničarske kuće)[12], a i sve veća popularnost snukera u Kini i na Dalekom istoku, s novim mladim talentima, kao što je Liang Wenbo, i uz već afirmirane igrače (Ding Junhui, Marco Fu) nagovještava dobre dane za budućnost ove igre u tom dijelu svijeta.[5][13]

Opis igre

Korištenje pomoćnog štapa

Cilj igre jeste ostvariti više poena od protivnika ubacivanjem kugli zadanim redoslijedom. Igrači igraju naizmjenično sve dok neki od igrača ubaci crvenu kuglu i postigne jedan bod (dozvoljeno je ubacivanje više crvenih kugli odjednom). Nakon ubačene crvene kugle, isti igrač nastavlja s igrom pokušavajući ubaciti neku od obojenih. Ako je ubaci, dobija odgovarajući broj poena (vidi prvi pasus) i sudija je vraća na njeno početno mjesto na stolu. Ako je ono zauzeto drugom kuglom, onda se vraća na najvrednije dostupno mjesto (npr. igrač je ubacio crnu i njeno je mjesto zauzeto, a slobodna su mjesta za plavu i smeđu; u tom slučaju crna ide na početno mjesto plave kugle jer je plava vrednija od smeđe). Ako su sva mjesta zauzeta, onda se kugla vraća što je moguće bliže svome mjestu (pritom se ne smije dodirivati s drugom kuglom, iako je tik uz nju). Nakon ubačene obojene kugle, igrač ponovo gađa crvenu, pa obojenu i tako do kraja. Nakon posljednje ubačene crvene kugle ubacuju se obojene, i to redom, po njihovoj vrijednosti. Kada se posljednja kugla ubaci, frejm je gotov, a pobjednik je igrač s većim brojem bodova u tom frejmu.[1] Bodovi se, osim ubacivanjem kugli, mogu ostvarivati tjerajući protivnika na prekršaje. Prekršaj može nastati zbog bezbrojnih razloga, od kojih su najčešći ubacivanje bijele kugle u rupu (in off), ubacivanje ili dodirivanje pogrešne kugle, promašaj svih kugli na stolu ili, pak, tzv. push shot, tj. guranje kugle koje nastaje neprestanim kontaktom vrha štapa i bijele kugle (kontakt vrha štapa i bijele kugle mora biti što je moguće finiji i kraći). Bodovi zarađeni od prekršaja suparnika variraju od 4 do 7, zavisno na kojoj je kugli prekršaj nastao.[1] Igraču je dozvoljeno predati frejm ako je na stolu dostupno manje bodova od vlastitog zaostatka za protivnikom; ako odluči predati pri rezultatu u kojem je protivnik dostižan bez prisiljavanja na prekršaj, sudija mu je obavezan dodijeliti upozorenje, a za ponavljanje istog djela kaznit će ga oduzimanjem frejma.

Igrači neće svaki put pokušati ubaciti kuglu; nekada će odigrati na sigurno (safety shot, safety play, safety - sigurnosni, tj. odbrambeni udarac) i nastojati zadati problem protivniku te se nadati grešci iz koje će nastati znatno povoljnija prilika za početak ubacivanja. Najbolji safety je onaj u kojem igrač sakrije zadanu kuglu, tj. onu koju protivnik mora pogoditi (object ball) na način da ne postoji ravna putanja do te kugle, već protivnik mora tražiti zaobilazni put da bi je pogodio. Takva situacija naziva se snooker, a za igrača koji se zatekao u njoj kaže se da je snukerisan (snookered; vidi značenje riječi snooker u prethodnom poglavlju).

Primjer snuker-pozicije

Od ostale terminologije vezane uz snuker svakako treba spomenuti touching ball, free ball (slobodnu kuglu) i brejk (break). Touching ball (dodirujuća kugla) jeste situacija kad bijela kugla dodiruje neku od crvenih. U tom slučaju igrač može, ali nije obavezan pogoditi zadanu (crvenu) kuglu, već bijelu jednostavno može poslati gdje želi i ako pritom dodirne obojenu kuglu, ne sudi se prekršaj. Free ball situacija nastaje kad igrač napravi prekršaj, a njegov protivnik nakon toga nema direktnu putanju do zadane kugle ni s jedne strane. Kao free ball može se označiti bilo koja kugla na stolu i ona ima vrijednost kugle koju je trebalo gađati prije prekršaja (to je najčešće crvena, ali ne uvijek). Brejk (moglo bi se prevesti kao niz) označava broj poena koji je igrač skupio tokom jedne posjete stolu (u brejk se ne računaju prekršaji protivnika). Najteže je ostvariti maksimalni brejk od 147 poena koji se postiže tako da se naizmjenično 15 puta ubacuju crvena, pa crna kugla, a na kraju sve obojene po već poznatom redoslijedu. Brejk od 147 poena popularno se naziva maximum ili one-four-seven.[14] Postoji jedan slučaj kada se može ostvariti i veći brejk, a to je kad igrač napravi prekršaj dok još nijedna kugla uopće nije ubačena, a njegov protivnik zbog tog prekršaja dobije free ball jer nema direktnu putanju ni do jedne od 15 crvenih kugli. Ako tada protivnik kao slobodnu kuglu nominira neku od obojenih i ubaci je (a nakon nje i "običnu" obojenu), a zatim naizmjenično ubaci 15 crvenih i crnih, pa obojene kugle na kraju, može postići brejk od 150 do 155, zavisno od toga koju je obojenu ubacio nakon slobodne kugle. Iako se to dešava još rjeđe i teže od maksimalnog brejka, postoje zabilježeni slučajevi (uspio je to, npr., Jamie Cope). Najviše maksimalnih brejkova u službenim mečevima imaju Stephen Hendry i Ronnie O'Sullivan (po 10), a slijedi ih John Higgins sa 5. Inače, trocifreni brejk naziva se century. Najviše takvih brejkova u karijeri imaju opet navedena tri igrača: Hendry, O'Sullivan i Higgins.

Snimak početnog udarca

Partiju snukera vodi profesionalni sudija. Sudija čisti kugle ako igrač zatraži ili ako sam uvidi da je to potrebno, vraća ubačene obojene kugle na stol i naglas govori broj poena koji je igrač ostvario (ili ostvaruje) tokom brejka, dosuđuje prekršaje te određuje kad je free ball ili touching ball. Sudije obično nemaju težak posao jer profesionalni igrači obično igraju na vrhuncu fair playa, priznajući prekršaje koje sudija nije vidio, čestitajući protivniku na dobrom udarcu (obično blagim tapšanjem štapom po ivici stola) ili dižući ruku u znak izvinjenja zbog sretnog, ali neplaniranog ubačaja ili snukera.

Uobičajena oprema potrebna za neometanu igru sastoji se od štapa, krede koja se koristi za vrh štapa, pomoćnih štapova (tzv. restova, koji se koriste zbog veličine stola, a ima ih nekoliko vrsta), trokuta za slaganje crvenih kugli te semafora koji označava stanje u frejmovima, trenutni broj poena u frejmu te iznos trenutnog brejka. Minimalan prostor potreban za odigravanje snukera je onaj mjera 22 x 16 stopa (približno 7 x 5 m). Takva dimenzija prostora u kojem je smješten stol omogućuje igračima neometanu igru, a sudije imaju dovoljno prostora za kretanje.[15] To znatno sužava broj lokacija na kojima se snuker može neometano igrati; dok stolova za klasični bilijar ima u gotovo svakom kafiću, stolovi za snuker nalaze se više u privatnim okruženjima ili dvoranama isključivo namijenjenima snukeru.

Izvršna tijela i turniri

WPBSA (World Professional Billiards and Snooker Association), osnovana 1968. godine kao Professional Billiard Players' Association[16], najviše je tijelo u snukeru, a podružnica WPBSA-a, World Snooker, smještena u Bristolu, organizira i nadgleda apsolutno sva događanja u profesionalnom snukeru. Sva amaterska događanja nadgleda International Billiards and Snooker Federation (IBSF).

Profesionalni igrači mogu nastupati na turnirima koje organizira World Snooker. Bodovi zarađeni na turnirima u posljednje dvije godine određuju plasman igrača na službenoj ljestvici koju World Snooker obnavlja nakon svakog takmičenja pod njegovim okriljem. Prvih 16 igrača s ljestvice obično se smatraju elitom[17] i oni ne moraju igrati kvalifikacijske mečeve za ulazak na turnir, tj. automatski su kvalificirani.[18]

Najvažnije takmičenje u profesionalnom snukeru jeste Svjetsko prvenstvo[2], koje se održava svake godine od 1927, izuzevši prekide tokom Drugog svjetskoga rata te od 1958. do 1963. godine. Takmičenje se od 1977. godine održava u čuvenom Crucible Theatreu u Sheffieldu, a glavni je sponzor od 1976. pa sve do zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda 2005. bio Imperial Tobacco (Embassy).[12] Novi sponzor postao je online kasino 888.com, a sponzorski ugovor bio je potpisan do 2010. Međutim, 888.com povukao se iz petogodišnjeg ugovora nakon samo 3 godine, pa je trenutni sponzor prvenstva drugi online kasino/kladionica BetFred.com.[19] 15. 4. 2009. objavljeno je da će isti kasino biti sponzor prvenstva u naredne 4 godine.[20]

Titula svjetskog prvaka izvanredno je postignuće i najvrednija nagrada u profesionalnom snukeru, kako zbog prestiža, tako i finansijski (pobjednik dobija čak 250.000 funti).[21] Za televizijsko prenošenje takmičenja pobrinuli su se BBC, koji ga prenosi širom Velike Britanije[22], te Eurosport za ostatak Evrope i Daleki istok.[23]

Skupina turnira čija je važnost odmah do Svjetskog prvenstva nazivaju se rangirni turniri, a označavaju turnire u kojima igrači nastoje ostvariti što više rejting bodova koji im osiguravaju bolje mjesto na svjetskoj ljestvici, kvalifikaciju za turnire koji se održavaju dogodine (već je rečeno da su igrači unutar 16 najboljih automatski kvalificirani) i bolji žrijeb na turniru, odnosno lakšeg protivnika. Treći po važnosti jesu turniri na koji igrači dolaze samo s pozivnicom organizatora (invitational), a nju dobijaju najbolje plasirani igrači na svjetskoj ljestvici; najpriznatiji takav turnir je Masters u Londonu.[24]

U pokušaju odgovora kritičarima koji se žale na predugu i dosadnu izmjenu safetyja prilikom mečeva pokrivenih televizijskim prijenosom, što uzrokuje probleme sponzorima[25], predsjednik Matchroom Sportsa Barry Hearn pokrenuo je alternativne turnire koji su uveli vremensko ograničenje udaraca. Najpoznatije takvo takmičenje je Premijer liga u kojoj se takmiči 8 najboljih igrača koji dobijaju pozivnice. Igrači imaju 25 sekundi za udarac, uz ograničeni broj mogućnosti pozivanja time-outa kada se igrač suočava s jako teškim udarcem. No, ovakav sistem takmičenja nije popularan kao rangirni turniri.

Postoje i druga takmičenja manje važnosti na kojima igrači ne zarađuju bodove za ljestvicu niti postoji interes televizije za njihovo prenošenje. Takvi turniri mijenjaju se iz godine u godinu, ovisno o kalendaru i sponzorima. Najpriznatije takmičenje takvog ranga jeste Pontin's International Open Series.

Oprema

Izgled stola na početku partije
Sto(l)
Službeni snukerski stolovi dužine su 12 stopa. Igraća površina ima dimenzije 3556 × 1778 mm (+/-13 mm), pa mu je, kao i kod ostalih bilijarskih stolova, dužina duplo veća od širine. Visina stola kreće se od 851 do 876 mm, a težina može doseći 1.500 kg.
Prava linija (tzv. Baulk-linija) koja zatvara tzv. slovo D povučena je na udaljenosti od 737 mm od donje ivice (u snukeru je gornja ivica ona uz koju se nalazi crna kugla u početnom položaju). D ima radijus od 292 mm. Tačka za crnu kuglu udaljena je 324 mm od gornje ivice, dok je tačka za ružičastu tačno na sredini razmaka između tačke za plavu kuglu i gornje ivice.
Površina i ivice stola prekrivene su zelenom čohom koja se čisti četkom od donje prema gornjoj ivici. Ispod čohe se nalazi ploča debljine 5 cm izrađena od škriljca, koja se obično sastoji iz 5 dijelova. Ivice su obložene trakama od prirodnog kaučuka, koje omogućavaju kontrolirano odbijanje kugli od ivica. Snukerski stolovi nemaju električne grijače, kao što to imaju neki bilijarski stolovi.
Oznake na stolu, od donje prema gornjoj ivici:
  • baulk-linija, koja zatvara D; na njoj su smještene žuta, zelena i smeđa kugla, a iz D-a se izvodi početni udarac
  • centralna tačka - početno mjesto plave kugle
  • tačka piramide - početno mjesto ružičaste kugle
  • crna tačka - početno mjesto crne kugle
Crvene kugle stavljaju se u trokutastu formaciju između crne i ružičaste kugle. Vrh trokuta treba biti što je bliže moguće ružičastoj kugli, ali tako da je najbliža crvena kugla ne dodiruje.
Jedan od pomoćnih štapova
Kugle
Današnje kugle izrađuju se od fenoplasta. Prečnik snukerske kugle iznosi 52.5 mm. Masa nije određena pravilima, ali se obično kreće od 130 do 150 grama. Dozvoljena razlika u masi između kugli iz istog seta iznosi 3 grama.
Kreda
Na vrh štapa nanosi se kreda kako bi se ostvario što bolji kontakt štapa s bijelom kuglom i kako bi joj se mogla zadati određena rotacija. Ta rotacija ključna je za pozicijsku igru jer se pomoću nje bijela kugla upravlja ka željenoj poziciji.
Štap (glavni)
Napravljen je od drveta (najčešće od javora ili jasena) ili fiberglasa, a njegovim vrhom udara se bijela kugla. U snukeru se koriste suženi štapovi, što znači da im se debljina smanjuje od dna prema vrhu. Dužina im se kreće od 140 do 150 cm, a minimalna iznosi 91 cm. Igrači u snukeru moraju igrati s tzv. otvorenim mostom, tj. štap mora ležati otvoreno između palca i kažiprsta i ne smije biti zatvoren kažiprstom, za razliku od bilijara i karambola, gdje je to čest slučaj. Štap može biti jednodijelan i dvodijelan (s ugrađenim navojem). Od dvodijelnih se najčešće koriste oni kod kojih veći dio iznosi 3/4 od ukupne dužine štapa. Takva podjela sprečava da navoj dođe u kontakt sa bradom (igrači često koriste bradu kao oslonac za štap prilikom namještanja za udarac). Tek mali broj igrača koristi "pola-pola" dvodijelne štapove. Profesionalni štapovi obično se prave po narudžbi i najbolji igrači koriste ih (po mogućnosti) čitav život.
Produžetak (nastavak) štapa
Kraći štap koji se uklopi ili preko navoja pričvrsti za dno štapa, čineći ga tako dužim. Koristi se kad igrač ne može dosegnuti bijelu kuglu.
Pomoćni štap (rest)
Štap s glavom (vrhom) u obliku slova X. Služi kao oslonac glavnom štapu kad igrač ne može dosegnuti bijelu kuglu ni uz pomoć produžetka.
Kukasti pomoćni štap (hook rest)
Identičan je običnom pomoćnom štapu, osim što mu je vrh kukast. Koristi se kad pomoćni štap treba "zaobići" kuglu. Inače, to je najnoviji izum u opremi za snuker.
"Pauk"
Sličan je pomoćnom štapu, ali mu je glava u obliku lûka. Koristi se kad vrh glavnog štapa treba podignuti iznad visine bijele kugle.
"Labud" (ili "labudovrati pauk")
To je štap s produženim vratom i viljuškastom račvom na kraju. Koristi se da produži udaljenost potrebnu glavnom štapu iznad grupe kugli.
Trokut
Služi za grupisanje crvenih kugli u početnu formaciju.
Produženi pomoćni štap
Sličan običnome, ali s mehanizmom na dnu koji omogućava da se štap produži i do 3 stope (90 cm).
Produženi "pauk"
Križanac "labuda" i "pauka". Omogućava igraču da premosti veću grupu kugli. Danas se rjeđe koristi, ali može biti korišten u situacijama kad pozicija jedne ili više kugli sprečava da se obični "pauk" postavi gdje igrač želi.
"Poluštap"
On je kombinacija pomoćnog štapa dužine stola i glavnog štapa. Koristi se jako rijetko, tj. u situacijama kada je prepreka igraču sama dužina stola.
Marker za kugle
Višenamjenski predmet s usjekom u obliku slova D. Koristi ga sudija u sljedećim slučajevima:
  1. kad treba očistiti neku kuglu; tada ga postavi na mjesto gdje ta kugla stoji da označi poziciju
  2. kad treba procijeniti zauzima li neka kugla mjesto obojene kugle
  3. kad treba odrediti da li igrač "vidi" (tj. može pogoditi) "krajnju ivicu" zadane kugle prilikom donošenja odluke o slobodnoj kugli; to radi tako da ga postavi tik do kugle koja ometa direktnu putanju do zadane.

Najpoznatiji igrači

Stephen Hendry, sedmostruki svjetski prvak

U profesionalnom dobu snukera, koje je započelo s Joeom Davisom i traje sve do danas, relativno malen broj igrača dogurao je do samoga vrha.[26] Najpriznatiji su oni igrači koji osvajaju turnire i konstantno igraju na visokoj razini. Važan je i finansijski aspekt; nagrade su se višestruko povećale pronalaskom bogatih sponzora. Put do vrha je težak, a igra po svojoj prirodi zahtijeva godine posvećivanja i vježbe, uz prijeko potrebni talent.[27]

Datoteka:Ronnie.o-sullivan.jpg
Ronnie O'Sullivan

Pojedini igrači dominirali su igrom kroz decenije. Ray Reardon smatra se najboljim igračem 70-ih, Steve Davis osvojio je skoro sve tokom 80-ih, dok je Stephen Hendry pokorio svijet snukera tokom 90-ih, osvojivši 7 naslova svjetskog prvaka u tom razdoblju, od čega 5 zaredom. No, novi milenij donio je mnogo perspektivnih igrača i veliku konkurenciju u svjetskom vrhu; još nijedan igrač nije uspostavio dominaciju kao prethodna 3 igrača. Valja napomenuti da su Mark Williams te harizmatični Ronnie O'Sullivan, koji se smatra najvećim prirodnim talentom za snuker i kome čak i protivnici to priznaju, uzeli prva 4 naslova svjetskog prvaka u prvih 5 godina ovog milenija. Osim njih, najpoznatiji igrači današnjice jesu Mark Selby, Shaun Murphy, Ali Carter, Peter Ebdon, Joe Perry i Judd Trump (Engleska), John Higgins, Stephen Maguire i Graeme Dott (Škotska), Ryan Day i Matthew Stevens (Vels), Mark Allen (Sj. Irska), Ken Doherty i Fergal O'Brien (R. Irska), Neil Robertson (Australija) i već spomenuti Kinezi Ding Junhui, Marco Fu i Liang Wenbo.

Varijante

Reference

  1. ^ a b c Pravila snukera
  2. ^ a b "Dott oduševljen titulom svjetskog prvaka", BBC Sports, 2. 5. 2006.
  3. ^ a b "Širiti snuker po svijetu", BBC Sports, 5. 5. 2002.
  4. ^ Članak o Ronnieju O'Sullivanu, BBC Sports, 21. 2. 2005.
  5. ^ a b "Kina u rukama Ding Junhuia", BBC Sports, 22. 1. 2007.
  6. ^ Historija snukera
  7. ^ Historijat snukera i bilijara
  8. ^ "Povratak turnira 'Pot Black'", BBC Sports, 27. 10. 2005.
  9. ^ "Snuker u Kini", Time, 19. 6. 2008.
  10. ^ O turniru "Pot Black"
  11. ^ O finalu SP-a 1985, BBC Sports, 18. 4. 2003.
  12. ^ a b "Svjetsko prvenstvo pronašlo novog sponzora s dubokim džepovima", The Guardian, 19. 1. 2006.
  13. ^ "Može li Ding biti spasilac snukera?", BBC Sports, 4. 4. 2005.
  14. ^ "Ding ostvario maksimalni break na Mastersu", BBC Sports, 14. 1. 2007.
  15. ^ O proizvođaču stolova za snuker i bilijar
  16. ^ "WPBSA protiv TSA", BBC Sports, 16. 2. 2001.
  17. ^ "Swail cilja na mjesto u top 16", BBC Sports, 1. august 2006.
  18. ^ O nosiocima na snukerskim turnirima, BBC Sports, 24. 11. 2000.
  19. ^ "Veliki finansijski udarac za snuker", BBC Sports, 6. august 2008.
  20. ^ "Svjetsko prvenstvo dobilo novog sponzora", BBC Sports, 15. 1. 2006.
  21. ^ Najbolji snukeraši spremni za Crucible", BBC Sports, 13. 4. 2006.
  22. ^ "I u idućih 5 godina snuker na BBC-u", BBC Sports, 26. 10. 2005.
  23. ^ "Eurosport otkupio TV-prava za snuker", The Guardian, 27. 4. 2006.
  24. ^ "Masters pronašao novog sponzora", BBC Sports, 13. 1. 2006.
  25. ^ "Barney Ronay o snukeru, najdosadnijem sportu na TV-u", The Guardian, 27. 10. 2006.
  26. ^ "O'Sullivan u odabranom društvu", BBC Sports, 10. 5. 2002.
  27. ^ Paul Hunter govori o svom vježbanju, BBC Sports Academy.

Vanjski linkovi


Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link GA Šablon:Link GA