Razlika između verzija stranice "Pistacija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot dodaje {{Commonscat|Pistacia vera}} |
No edit summary |
||
Red 17: | Red 17: | ||
'''Pistacija''' (''Pistacia vera'') је [[drvo]] visoko do 10 metara kome je prirodno stanište jugozapadna [[Azija]] (Iran). |
'''Pistacija''' (''Pistacia vera'') је [[drvo]] visoko do 10 metara kome je prirodno stanište jugozapadna [[Azija]] (Iran). |
||
Ljudi su se hranili pistacijom još u doba [[paleolitik]]a. Pistacija se upotrebljavlja u [[sladoled]]u i u nekim drugim poslasticama. Pistacija je |
Ljudi su se hranili pistacijom još u doba [[paleolitik]]a. Pistacija se upotrebljavlja u [[sladoled]]u i u nekim drugim poslasticama. Pistacija je vjerovatno dobila ime po [[Perzija|perzijskom]] kralju [[Pesteh]]u{{Izvor}}. |
||
Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% karbohidrata, 2% vlakna, [[kalijum]]a, [[kalcijum]]a, [[magnezijum]]a i [[željezo|željeza]]. |
Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% karbohidrata, 2% vlakna, [[kalijum]]a, [[kalcijum]]a, [[magnezijum]]a i [[željezo|željeza]]. |
Verzija na dan 21 septembar 2012 u 20:46
Pistacija | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Sapindales |
Porodica | Anacardiaceae |
Rod | Pistacia |
Vrsta | P. vera |
Pistacija (Pistacia vera) је drvo visoko do 10 metara kome je prirodno stanište jugozapadna Azija (Iran).
Ljudi su se hranili pistacijom još u doba paleolitika. Pistacija se upotrebljavlja u sladoledu i u nekim drugim poslasticama. Pistacija je vjerovatno dobila ime po perzijskom kralju Pestehu[nedostaje referenca].
Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% karbohidrata, 2% vlakna, kalijuma, kalcijuma, magnezijuma i željeza.
|
Commons ima datoteke na temu: Pistacija |