Razlika između verzija stranice "Charles Fourier"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (Bot dodaje: fa:شارل فوریه
mNo edit summary
Red 23: Red 23:
Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva [[utopija|utopista]] s početka [[19. vijek]]a. Potkraj života izvršio je velik uticaj na [[Francuska|francusku]], [[Evropa|evropsku]] pa i [[Sjedinjene Američke Države|američku]] društvenu i političku misao.
Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva [[utopija|utopista]] s početka [[19. vijek]]a. Potkraj života izvršio je velik uticaj na [[Francuska|francusku]], [[Evropa|evropsku]] pa i [[Sjedinjene Američke Države|američku]] društvenu i političku misao.


Fourier u suvremenim društvenim prilikama vidi potpuno nijekanje čovječnosti. [[Antagonizam]] čovjeka i društva temeljno je obilježje cjelokupne historije. Njegove ideje održale su se u pojedinim aspektima nekih doktrina [[anarhizam|anarhista]], kooperativnog i sindikalnog pokreta, a može se reći da su anticipirale i određene postavke savremene industrijske psihologije te sociologije rada. Njegove kritike, uprene protiv egoistične anarhije građanskog društva, protiv cjepkanja vlasništva, njegovo shvaćanje države kao oruđa trgovačke i financijske [[aristokracija|aristokracije]] za ugnjetavanje naroda, te shvaćanje građanske demokratije kao "prava jačega", čine ga sastavnim dijelom one društveno-kritičke misli koja je u [[marksizam|marksizmu]] našla svoj praktično-revolucionaran i znanstveni sadržaj. Doktrine sistematizirao je njegov učenik V. Considerant, a popularizirane su u časopisima ''Le Phalanstere'' i ''La Phalange''.
Fourier u suvremenim društvenim prilikama vidi potpuno nijekanje čovječnosti. [[Antagonizam]] čovjeka i društva temeljno je obilježje cjelokupne historije. Njegove ideje održale su se u pojedinim aspektima nekih doktrina [[anarhizam|anarhista]], kooperativnog i sindikalnog pokreta, a može se reći da su anticipirale i određene postavke savremene industrijske psihologije te sociologije rada. Njegove kritike, uprene protiv egoistične anarhije građanskog društva, protiv cjepkanja vlasništva, njegovo shvaćanje države kao oruđa trgovačke i financijske [[aristokracija|aristokracije]] za ugnjetavanje naroda, te shvaćanje građanske demokratije kao "prava jačega", čine ga sastavnim dijelom one društveno-kritičke misli koja je u [[marksizam|marksizmu]] našla svoj praktično-revolucionaran i naučni sadržaj. Doktrine sistematizirao je njegov učenik V. Considerant, a popularizirane su u časopisima ''Le Phalanstere'' i ''La Phalange''.


== Djela ==
== Djela ==

Verzija na dan 28 septembar 2012 u 12:00

François Marie Charles

François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. april 1772. - Pariz, 10. oktobar 1837.), francuski utopijski socijalist

Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. vijeka. Potkraj života izvršio je velik uticaj na francusku, evropsku pa i američku društvenu i političku misao.

Fourier u suvremenim društvenim prilikama vidi potpuno nijekanje čovječnosti. Antagonizam čovjeka i društva temeljno je obilježje cjelokupne historije. Njegove ideje održale su se u pojedinim aspektima nekih doktrina anarhista, kooperativnog i sindikalnog pokreta, a može se reći da su anticipirale i određene postavke savremene industrijske psihologije te sociologije rada. Njegove kritike, uprene protiv egoistične anarhije građanskog društva, protiv cjepkanja vlasništva, njegovo shvaćanje države kao oruđa trgovačke i financijske aristokracije za ugnjetavanje naroda, te shvaćanje građanske demokratije kao "prava jačega", čine ga sastavnim dijelom one društveno-kritičke misli koja je u marksizmu našla svoj praktično-revolucionaran i naučni sadržaj. Doktrine sistematizirao je njegov učenik V. Considerant, a popularizirane su u časopisima Le Phalanstere i La Phalange.

Djela

  • "Teorija četiriju pokreta i općih sudbina",
  • "Teorija sveopćeg jedinstva i novi industrijski i društveni svijet".