Razlika između verzija stranice "Dijamant"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.2+) (Bot mijenja: si:දියමන්ති |
dopuna sa en i sh wiki |
||
| Red 40: | Red 40: | ||
Dijamant je najtvrđi [[mineral]] u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]] tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se [[brilijant]] koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki [[pritisak]] i [[temperatura]], danas je usavršena proizvodnja [[umjetni dijamant|umjetnih dijamanata]] koji se koriste isključivo u industrijske svrhe. |
Dijamant je najtvrđi [[mineral]] u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]] tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se [[brilijant]] koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki [[pritisak]] i [[temperatura]], danas je usavršena proizvodnja [[umjetni dijamant|umjetnih dijamanata]] koji se koriste isključivo u industrijske svrhe. |
||
| ⚫ | |||
Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. |
|||
Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera. |
|||
Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje. |
|||
| ⚫ | |||
== Također pogledati == |
|||
* [[Beta karbon nitrid]] |
|||
== Vanjski linkovi == |
|||
* * [http://www.ioffe.ru/SVA/NSM/Semicond/Diamond/index.html Properties of diamond: Ioffe database] |
|||
* [http://newton.ex.ac.uk/people/sque/diamond/structure/structure.html Interactive structure of bulk diamond] (Java applet) |
|||
* [http://lgdl.gia.edu/pdfs/W97_fluoresce.pdf "A Contribution to the Understanding of Blue Fluorescence on the Appearance of Diamonds"]. (2007) Gemological Institute of America (GIA) |
|||
* Tyson, Peter (November 2000). [http://www.pbs.org/wgbh/nova/diamond/sky.html "Diamonds in the Sky"]. Retrieved March 10, 2005. |
|||
{{Commonscat|Diamonds}} |
{{Commonscat|Diamonds}} |
||
Verzija na dan 3 novembar 2012 u 12:53
| Dijamant | |
|---|---|
 Dijamant | |
| Općenito | |
| Kategorija | Minerali samorodnih elemenata |
| Hemijska formula | C |
| Identifikacija | |
| Molekularna težina | 12,01 g/mol |
| Boja | Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rijeđe plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta i crvena |
| Kristalni habitus | Oktaedarski |
| Kristalni sistem | Kubični |
| Kalavost | 111 savršena |
| Tvrdoća | 10 |
| Indeks prelamanja | 2,4175–2,4178 |
| Ogreb | bijel |
| Gustoća | 3,5-3,53 g/cm3 |
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.
Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.
Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.
Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.
Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.
Također pogledati
Vanjski linkovi
- * Properties of diamond: Ioffe database
- Interactive structure of bulk diamond (Java applet)
- "A Contribution to the Understanding of Blue Fluorescence on the Appearance of Diamonds". (2007) Gemological Institute of America (GIA)
- Tyson, Peter (November 2000). "Diamonds in the Sky". Retrieved March 10, 2005.
 |
Commons ima datoteke na temu: Dijamant |