Razlika između verzija stranice "Kosovo"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (Bot uklanja: tr:Kosova, uk:Косово
+ mape
Red 45: Red 45:


<gallery>
<gallery>
Image:Dardania kingdom.png|Kraljevina Dardanija
Image:Ancient balkans 4thcentury.png|Rimska Dardanija
Image:Dardania and kosovo.png|Bizantinska Dardanija
Image:Realm of Brankovic.png|Država Vuka Brankovića
Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875-1878
Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875-1878
Image:Kosovo03.png|Kosovski vilajet, 1881-1912
Image:Kosovo03.png|Kosovski vilajet, 1881-1912
Image:Kosovo 1941.png|Kosovo 1941
</gallery>
</gallery>



Verzija na dan 8 novembar 2012 u 11:10

Republika Kosovo
Republika e Kosovës
Zastava Kosova Grb Kosova
Zastava Grb
HimnaEvropa
Položaj Kosova na karti
Položaj Kosova
Glavni grad Priština
Službeni jezik albanski i srpski te regionalno službeni jezici: bosanski, turski i romski [1]
Državno uređenje  
• Predsjednik
Atifete Jahjaga
• Predsjednik vlade
Hashim Thaçi
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Od Srbije
17. februar 2008 
Površina
• Ukupno
10 887 km2 (168)
• Vode (%)
0
Stanovništvo
• Ukupno
1 815 000[2] (148)
166/km2 
Valuta Euro
Vremenska zona +1, ljeti +2
Pozivni broj +381
Internetska domena nema

Kosovo (albanski: Kosova, određena forma Kosovë; turski: Kosova ili Kosova Cumhuriyeti; srpski: Косово или Косово и Метохија, Kosovo ili Kosovo i Metohija) je de facto nezavisna država u jugoistočnoj Evropi. Nezavisnost je proglašena 17. februara 2008. godine aklamacijom u kosovskom parlamentu u Prištini. Srbija, u čijem je sastavu Kosovo ranije bilo, protivi se ovoj odluci kosovske skupštine. Kosovo je do danas priznalo 90 država članica Ujedinjenih naroda[3] i Tajvan (Stanje: maj 2012). Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1999. godine Kosovo dolazi pod upravu misije UNMIK. Razvoj nezavisnosti i proces osamostaljenja je u saradnji sa misijom Evropske unije pod nazivom EULEX Kosovo.

Historija

U vijekovima prije nove ere teritorija današnjeg Kosova je bila centar Dardanije, historijskog regiona nasaljenog Dardanima, plemenom mješovitog ilirskog i tračkog porijekla. U 28. godini ovaj region su osvojili Rimljani. U sklopu Rimskog Carstva Kosovo je bilo sastavni dio rimske provincije Moesie. Podjelom Rimskog carstva na Zapadno Rimsko carstvo i Istočno Rimsko carstvo (Bizantiju) Kosovo dolazi pod bizantsku vlast.

Početkom 5. vijeka slavenska plemena počinju prelaziti Dunav i vršiti napade na bogate bizantijske gradove na Kosovu. Prvi veći napadi ove vrste zabilježeni su u 547. i 548. godini za vrijeme vladavine bizantskog cara Justiniana. Sredinom 7. vijeka Slaveni počinju biti dominirajuća etnička grupa na Kosovu. Postojeće gradsko, romanizirano, stanovništvo se vremenom stapa sa Slavenima. Romanizirano stanovništvo koje živi van gradova uspjeva sačuvati svoju historiju i kulturu, te postaju poznati pod imenom Vlasi. Porijeklo Albanaca na prostorima Kosova je nepoznato. Neki historičari tvrde da su Albanci narod tračkog porijekla, dok drugi pak tvrde da su Albanci ilirskog porijekla. Danas među historičarima preovladava mišljenje da su Albanci ilirski narod, koji su nastanjivali planine sjeveroistočne Albanije i zapadnog Kosova za vrijeme Rimskog carstva.

U toku 850-ih slavenizirano pleme turskog porijekla - Bugari počinju širiti svoju državu i ubrzo osvajaju Kosovo, zajedno sa Makedonijom, gdje u Ohridu stvaraju sjedište biskupije. Smrću bugarskog cara Samuela u 1014. godini bugarska imperija upada u duboku krizu. Bizantijsko carstvo pod vodstvom cara Bazila (poznatog i pod imenom "ubica Bugara") uviđa svoju šansu i do kraja 1018. preuzima čitavu teritoriju nekadašnjeg bugarskog carstva.

U ovom periodu dvije nove slavenske države počinju dobijati svoju formu. Raška, sjeverno od Kosova, na teritoriji današnjeg Sandžaka i njen prvobitno moćniji susjed Duklja na teritoriji današnje Crne Gore. Vladari Raške koji su prvobitno bili u vazalskom odnosu prema Duklji počinju agresivno širiti svoje posjede i sredinom 11. vijeka Raška postaje dominirajuća slavenska državna tvorevina u ovom dijelu Balkana. Kao i svaka država u regionu Raška ima uzor u bogatim bizantinsko-grčkim gradovima na jugu. Tokom 1180-ih godina, za vrijeme rata između Mađarske i Bizantijskog carstva, Raška napada Bizantiju i uspjeva pod svoju vlast staviti istočno Kosovo.

1204. godina označava početak kraja Bizantijskog carstva. Te godine križari osvajaju Carigrad i uspostavljaju Latinsko Carstvo. Vladar Raške Stefan Prvovjenčani uviđa pometnju i krajem 1216. čitava teritorija današnjeg Kosova dolazi pod srpsku vlast. 3 godine kasnije Stefanov brat, Sava iskorištava konflikt između pravoslavnog patrijarha u Carigradu i Ohridskog biskopa i uspjeva izdejstovati autonomiju (autocefalnost) Srpske Pravoslavne Crkve.

Srpsko kraljevstvo doživljava svoj zenit sredinom 14. vijeka pod kraljem Dušanom (krunisan 1331. godine) koji širi kraljevstvo južno i prebacuje centar srpske države u današnju Makedoniju (Glavni grad Skoplje). On također uzima titulu cara i ojačava status SPC u odnosu na grčku pravoslavnu crkvu. Smrću Dušana u 1355. godini srpsko carstvo se počinje raspadati. Grčke, albanske i makedonske teritorije dolaze u ruke lokalnih feudalaca. Smrću zadnjeg Nemanjića u 1371. godini Kosovo dolazi pod vlast tri različita gospodara. Gradovima Prizren i Peć i ostatkom jugo-zapadnog Kosova upravlja porodica Balšić, Lazar Hrebljanović istočnim Kosovom dok Vuk Branković drži krajnji jug. S vremenom Branković preuzima cijelo Kosovo.

Osmanlije u 1396. godini preuzimaju teritorije pod kontrolom Vuk Brankovića i prenose ih u vlasništvo lojalnog vazala Stefana Lazarevića (sin Lazara Hrebljanovića). Malo zatim iste vraćaju u posjed Brankovićevih sinova Đurađa i Grgura koji obećavaju lojalnost osmanskom sultanu. U 1455. godini Osmanlije pod ličnom komandom sultana Mehmeda Osvajača preuzimaju čitavu teritoriju današnjeg Kosova.

UNMIK

Kosovo je 17. februara proglasilo nezavisnost, te je prestala kontrola UNMIK-a. Administrativne poslove više ne obavljaju Ujedinjeni narodi, već kosovska vlada. Kosovo ima sopstvenu policiju, carinsku službu, a Kosovski Zaštitni korpus čini vrstu državne garde i ima vojno-policijske atribute.

UNMIK je tokom svoje vlade napravio privremenu skupštinu, privremenu vladu i kancelariju privremenog predsjednika, koje su činile zakonodavno i izvršno tijelo pod kontrolom UNMIK-a. Trenutni predsjednik Kosova je Fatmir Sejdiu a predsjednik vlade je Agim Ceku. Sjedišta vlade, skupštine i predsjednika su u Prištini.

Zastava

Za vrijeme SFRJ autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo nisu imale zvaničnu zastavu. Između 1945. godine i raspada SFRJ 1991. na Kosovu je često korištena zastava sa žutom zvijezdom i crnim orlom na crvenoj podlozi. Ova zastava je bila zastava albanskog naroda u SFRJ. Zbog činjenica da je većina Albanaca u SFRJ živjela na Kosovu, ova se zastava na Kosovu mogla i najčešće vidjeti, te je često pogrešno tumačena kao zastava Kosova. Tokom uprave UN-a Kosovo nije imalo svoju zvaničnu zastavu. Najčešće se koristi zastava sa crnim orlom na crvenoj podlozi, koja je identična sa zastavom Albanije. Stranka bivšeg predsjednika Kosova, Ibrahima Rugove, zvanično je predložila uvođenje nove zastave sa tekstom Dardania. Dardanija je historijski naziv Kosova. Nakon proglašenja nezavisnosti 17. februara, Kosovo je dobilo svoju zastavu.

Politička struktura

Kosovo se sastoji od 7 regija (albanski: qark). Regije se sastoje od 30 općina (albanski: komuna)

Šablon:Političke podjele Kosova

Proglašenje nezavisnosti 2008. godine

Geografija

Karta Kosova

Kosovo zauzima 10.887 km², na kojem je 1999. godine po procjeni živjelo oko dva miliona stanovnika. Graniči sa Crnom Gorom na sjeverozapadu, sa Srbijom na sjeveru i istoku, Makedonijom na jugu i Аlbanijom na jugozapadu. Najveći gradovi su glavni grad Priština sa približno 500 000 stanovnika i Prizren sa oko 120 000 stanovnika.

Porijeklo imena

Kosovo se prema geografskim kriterijima može podijeliti na dvije cjeline: istočno Kosovo koje se tradicionalno zove Kosovo i zapadno Kosovo, koje Srbi zovu Metohija, a Albanci Rrafsh i Dukagjinit. S vremenom je istočni dio regije cijelom Kosovu dao ime.

Riječ Kosovo dolazi od slavenske riječi kos, koje je ime za vrstu crne ptice na bosanskom jeziku i drugim slavenskim jezicima u regionu. Postoje indicije da je postojalo mjesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Kosovo je inače uobičajen naziv mnogih mjesta u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i sjevernoj Albaniji. Albanski naziv Kosova (ili Kosovë) je albanizirana slavenska riječ Kosovo.

Metohija potiče od bizantijsko-grčke riječi μετόχια, izraza koji označava zemlju u vlasništvu pravoslavne crkve. Razlog za ovo je da su se neka od imanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) nalazila upravo na ovom području. Ovo zemljište su crkvi dodjelili srpski srednjovjekovni vladari. Dukagjin je bogata albanska srednjovjekovna porodica, koja je upravljala sjevernom Albanijom i zapadnim Kosovom. Po njima je ovaj region dobio njihovo albansko ime - Rrafsh i Dukagjinit.

Kosmet je srpska, politički motivirana skraćenica za Kosovo i Metohiju.

Privreda

UNMIK je u 2001. godini proglasio euro zvaničnom valutom na Kosovo. U srpskim enklavama se također koristi i dinar Republike Srbije. Na Kosovu je također raširena i upotreba Švicarskih franaka i američkih dolara.

Stanovništvo

Prema zavodu za statistiku Kosova[4], procjenjuje se (2005) da na Kosovu živi oko 1.9 i 2.2 miliona ljudi, od čega:

Kultura

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi


Šablon:Link FA