Razlika između verzija stranice "Ante Gotovina"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
IvanOS (razgovor | doprinosi)
No edit summary
mNo edit summary
Red 14: Red 14:
Glasine koje su kolale neko vrijeme pokazale su se istinitim: Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu [[2001]]. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učestvovanje u zločinačkom pothvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu (koja je dostupna na jednoj od vanjskih linkova), te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, s nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska ([[2000]]-[[2004]]), i HDZ-ovska (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda. Hrvatska javnost, međutim, o tome ima nešto drugačiji stav: ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da većina smatra da se Gotovina ne bi trebao predati, te da je optužnica protiv njega samo politička mahinacija.
Glasine koje su kolale neko vrijeme pokazale su se istinitim: Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu [[2001]]. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učestvovanje u zločinačkom pothvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu (koja je dostupna na jednoj od vanjskih linkova), te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, s nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska ([[2000]]-[[2004]]), i HDZ-ovska (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda. Hrvatska javnost, međutim, o tome ima nešto drugačiji stav: ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da većina smatra da se Gotovina ne bi trebao predati, te da je optužnica protiv njega samo politička mahinacija.


Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije "Oluja", od augusta do novembra 1995. U prvostupanjskoj presudi, [[2011]]., general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Takva je presuda izazvala brojne negativne reakcije u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.
Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije "Oluja", od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, [[2011]]., general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Takva je presuda izazvala brojne negativne reakcije u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.


[[16. novembar|16. novembra]] [[2012]]. u konačnoj, drugostupanjskoj je presudi Gotovina oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno s [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] (drugim oslobođenim generalom) pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Pravedna presuda slavila se u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb|Zagrebu]], na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više od 100.000 ljudi.
[[16. novembar|16. novembra]] [[2012]]. u konačnoj, drugostepenoj je presudi Gotovina oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno s [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] (drugim oslobođenim generalom) pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Pravedna presuda slavila se u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb|Zagrebu]], na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==

Verzija na dan 19 novembar 2012 u 09:18

Ante Gotovina (Pašman kod Zadra, 1955.), penzionisani hrvatski general.

Biografija

Ante Gotovina jedan je od istaknutih učestnika rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995.

Gotovinin otac Milan bio je dalmatinski ribar. Gotovinina majka Ana izgubila je život 4. ožujka 1959., štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Obitelj se iz Pašmana preselila u Pakoštane, a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.[1] Sa 17 godina postao pripadnik Legije stranaca. Služio je u 2. padobranskoj pukovniji.[1] Sudjelovao je u vojnim operacijama u Čadu, a u Gvatemali je obučavao pripadnike paravojnih postrojbi koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao francusko državljanstvo.

Uloga u ratu u Hrvatskoj

Stupivši u kontakt s hrvatskim iseljenicima u Argentini, Gotovina (koji je u međuvremenu izgubio svaki kontakt s domovinom) doznaje za proglašenje hrvatske samostalnosti te se vraća u Hrvatsku u junu 1991., odmah stupivši u Zbor Narodne Garde. Učestvuje u teškim borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima (Novska, Nova Gradiška) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao zapovjednik. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost zapovjednika Zbornog područja Split, a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jednim (uz Janka Bobetka i Antu Rosu) od glavnih zapovjednika u Operaciji Maslenica, a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu Livna i Tomislavgrada od jedinica Mladićeve Vojske RS, dugotrajni puzeći rat u kojem je tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u Livanjskom polju, obroncima Dinare i Šator planine, osvajanje Glamoča i Bosanskog Grahova, te opkoljavanje Knina što je stvorilo preduslove za brzo i uspješno izvršenje Operacije Oluja. Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga HV i HVO u Operaciji Maestral, kada je potpuno razbijena vojska bosanskih Srba, a hrvatske snage su zajedno sa Armijom Republike Bosne i Hercegovine došle na udaljenost 23 kilometra od Banja Luke. Slom srpske paradržave u Bosni i Hercegovini spriječila je svjetska, uglavnom američka diplomatija.

Međunarodni sud za ratne zločine

Već tokom posljednje 2-3 godine 20. vijeka, u doba zalaska hrvatskog predsjednika Tuđmana, počele su dopirati glasine o mogućim optužnicama protiv hrvatskog državnog vrha, kao i vojnih zapovjednika, što je Tuđman u nekoliko navrata javno komentirao, a ondašnja opozicija dočekala s podsmijehom i nevjericom. Promjenom vlasti u januaru 2000., dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika Mesića s jedne strane, te poražene stranke HDZ-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. godine.

Glasine koje su kolale neko vrijeme pokazale su se istinitim: Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učestvovanje u zločinačkom pothvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu (koja je dostupna na jednoj od vanjskih linkova), te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, s nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ovska (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda. Hrvatska javnost, međutim, o tome ima nešto drugačiji stav: ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da većina smatra da se Gotovina ne bi trebao predati, te da je optužnica protiv njega samo politička mahinacija.

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na Kanarskim ostrvima (Španija) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije "Oluja", od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011., general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Takva je presuda izazvala brojne negativne reakcije u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.

16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj je presudi Gotovina oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno s Mladenom Markačem (drugim oslobođenim generalom) pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Pravedna presuda slavila se u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u Zagrebu, na trgu bana Jelačića održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.

Vanjski linkovi

  1. ^ a b http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/