Razlika između verzija stranice "Južna Koreja"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Interwiki za izabrane članke za la:Respublica Coreana
AvicBot (razgovor | doprinosi)
Red 75: Red 75:
{{Link FA|vi}}
{{Link FA|vi}}


[[lez:Республика Корея]]
{{Link FA|la}}
{{Link FA|la}}


Red 101: Red 100:
[[br:Republik Korea]]
[[br:Republik Korea]]
[[bug:Korea Selatan]]
[[bug:Korea Selatan]]
[[bxr:Өмнөд Солонгос]]
[[bxr:Урда Солонгос]]
[[ca:Corea del Sud]]
[[ca:Corea del Sud]]
[[cdo:Hàng-guók]]
[[cdo:Hàng-guók]]
Red 175: Red 174:
[[lad:Korea del Sud]]
[[lad:Korea del Sud]]
[[lb:Republik Korea]]
[[lb:Republik Korea]]
[[lez:Республика Корея]]
[[li:Zuud-Korea]]
[[li:Zuud-Korea]]
[[lij:Corea do Sud]]
[[lij:Corea do Sud]]

Verzija na dan 6 decembar 2012 u 16:04

Republika Koreja
대한민국
大韓民國
Daehan Minguk
Zastava Južne Koreje Grb Južne Koreje
Zastava Grb
Uzrečica널리 인간세상을 이롭게 하라 (bos. Učiniti svijet boljim za sve ljude)
Himna"Aegukga" (Narodna pjesma)
Položaj Južne Koreje na karti
Položaj Južne Koreje
Glavni grad Seoul
Službeni jezik korejski
Državno uređenje  
Lee Myung-bak
Kim Hwang-sik
Zakonodavstvo
Nezavisnost 15. august 1945 Oslobođenje od Japana
15. august 1948 Prva republika
1. mart 1919. (simbolično kao ujedinjena Koreja) 
Površina
• Ukupno
98.477 km² km2 (108.)
• Vode (%)
0,3
Stanovništvo
• Ukupno
49.024.737 Procjena 2007 (25.)
480/km2 
Valuta Južnokorejski Wŏn (₩) (KRW) (1/100 jeon)
Vremenska zona UTC +9
Pozivni broj +82
Internetska domena .kr

Južna Koreja, službeno Republika Koreja smještena je na južnoj polovini Korejskog poluostrva, na istoku Azije. Sa sjeverne strane graniči sa Sjevernom Korejom s kojom je činila jedinstvenu državu do 1948. godine.

Historija

Najstarija historija Južne Koreje veže se uz doseljnike iz Mandžurije i Sibira, koji su bili preteča današnjeg korejskog naroda. Na kraju drugog svjetskog rata, Koreja je podjeljena po 38. paraleli na sjevernu polovinu pod okupacijom Sovjetskog Saveza i na južnu polovinu pod okupacijom SAD, da bi u junu 1950. godine izbio rat.

Vlada

Južna Koreja je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Na čelu države je predsjednik koji se bira na mandat od pet godina izravnim biranjem. Osim što je na čelu države i vojske, predsjednik predstavlja vrh izvršne vlasti, jer imenuje premijera kojega potvrđuje narodna skupština (parlament).

Političke podjele

Geografija

Južna Koreja zauzima južni dio korejskog poluostrva, koje se proteže u pravcu sjever-jug oko 1.100 kilometara od azijskog kopna. Ovo planinsko poluostrvo okružuje Žuto more na zapadu, Japansko (istočno) more na istoku. Južni dio poluostrva izlazi na Korejski prolaz i Istočnokinesko more.

Ukupna površina države je oko 99.000 km2 (98.189 km2[1], 98.477 km2[2], 98.799 km2[3], odnosno 99.720 km2[4]. U jednom izvoru se navodi podatak od 100.030 km2[5], gdje je uključeno i 290 km2 vodenih površina). Južna Koreja se uslovno može podijeliti na četiri regije: istočna regija visokih planinskih lanaca i uskih ravnica na obali; zapadna regija širokih primorskih ravnica, riječnih bazena i blagih brda; jugozapadna regija planina i dolina te jugoistočna regija gdje dominira široka primorska ravnica bazena rijeke Nakdong.

Privreda

Južna Koreja se zbog svoga brzog privrednog rasta svrstava u grupu tzv. Azijskih tigrova, a razlog uspješne privrede Južne Koreje leži u visoko kvalificiranoj i discipliniranoj radnoj snazi (relativno jeftinoj), snažnoj industriji te u izrazito izvoznoj orjentaciji. Važniji izvori prihoda su željezna ruda, volfram, ugljen, riža, svila, duhan, riba itd, a nezaposlenost se kreće oko 4%.

Stanovništvo

Južna Koreja ima oko 49.000.000 stanovnika (od toga 99,9% čine Korejanci). Najgušće su naseljene nizine na zapadu i kotline na jugu zemlje. Oko 75% Korejanaca živi u gradovima, najveći je glavni grad Seul sa 12 miliona stanovnika i Pusan sa 4 miliona sanovnika. Oko 50% stanovnika su ateisti, od religijskih grupa najviše je budista oko 12 miliona ili 25% populacije zatim protestanata 8 miliona ili 16%, katolika 2,5 miliona ili 6% oko 2% cine pripadnici domace vjere Chondogjo 1% su konfukonfucijanci, oko 0,1% sunitski muslimani.

Kultura

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Reference


Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA

Šablon:Link FA