Razlika između verzija stranice "Pulsar"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (Bot: mijenja diq:Pulsari sa diq:Pulsar
m r2.7.3) (Bot dodaje: jv:Pulsar
Red 42: Red 42:
[[it:Pulsar]]
[[it:Pulsar]]
[[ja:パルサー]]
[[ja:パルサー]]
[[jv:Pulsar]]
[[ko:펄서]]
[[ko:펄서]]
[[la:Pulsar]]
[[la:Pulsar]]

Verzija na dan 8 decembar 2012 u 23:32

Šematski prikaz pulsara

Pulsari su vrsta neutronskih zvijezda, promjera oko 10 km, koje se vrlo brzo rotiraju. Najbržim pulsarima za jednu je rotaciju potrebno tek oko 3 ms, a milisekundnim pulsarima se nazivaju oni koji se rotiraju brže od 100 puta u sekundi. Pulsar PSR J1740-5340 okrene se u sekundi čak 274 puta. Pulsari u smjeru osi rotacije ispuštaju jako elektromagnetsko zračenje, uglavnom u obliku radio-valova. Nama pulsar, usljed rotacije pulsara i uskog snopa radio-valova, izgleda kao svemirski svjetionik, kao da pulsira. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su detektovali prvi signal vanzemaljske civilizacije.

Kako nastaju pulsari

Prema današnjim teorijama o nastanku pulsara, oni nastaju iz sistema neutronske zvijezde i crvenog diva.

Zvijezde ulaze u fazu crvenog diva pri kraju svog života (Sunce za 5 milijardi godina), kada potroše zalihe vodika i pređu na sagorijevanje helijuma. Posljedica toga je širenje zvijezde na mnogostruko veći raspon (Sunce ce se tada raširiti sve do Zemljine putanje). Kada se crveni div dovoljno raširi, neutronska zvijezda počne "krasti" njegovu atmosferu, a gas koji pada na budući pulsar ubrzava njegovu rotaciju. Nakon što crveni div izgubi svoje vanjske slojeve, preostali dijelovi zvijezde postaju bijeli patuljak, faza u evoluciji zvijezde koja i inače slijedi, no nešto sporije bez pulsara u blizini.

Vanjski linkovi