Razlika između verzija stranice "Greben"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.1) (Bot dodaje: ro:Recif |
|||
Red 22: | Red 22: | ||
[[Kategorija:Geomorfologija]] |
[[Kategorija:Geomorfologija]] |
||
[[ar: |
[[ar:شعاب]] |
||
[[be:Рыф]] |
[[be:Рыф]] |
||
[[bg:Риф]] |
[[bg:Риф]] |
Verzija na dan 27 decembar 2012 u 07:18
Greben, je oblik vodenog/podvodnog reljefa koji predstavlja vrlo malo izdignuće od dna, čiji vrh može, mada ne mora da bude iznad površine vode. Isto tako Greben može da bude i oblik reljefa čije se dvije naspramne stranice spuštaju mnogo oštrije od druge dvije.
Sastav
Greben je biološka struktura koja se sastoji od korala, algi i ostalih organizama s vapnenačkom ljušturom, a nastaju unutar 30° geografske širine od ekvatora u toplim, plitkim, sunčanim morima koja nemaju mnogo raspršenog sedimenta. Izdižu se iznad okolnog morskog dna.
U paleozoiku najznačajniji grebenotvorci bile su kalcitne alge i stromatoporoidi. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u mezozoiku i kenozoiku.
Tipovi grebena
Postoje tri tipa grebena.
- Obrubni grebeni su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu.
- Barijerni grebeni protežu se paralelno obali od koje su odvojeni širokom, dubokom lagunom. Vode u laguni su relativno mirne jer ih greben štiti od udara valova. Najveći recenti greben je upravo barijerni: Veliki koralni greben koji se nalazi na istočnoj obali Australije, dug 2 000 km, širok oko 200 km, a visok 200 m.
- Atoli su cirkularni grebeni s lagunom, a okruženi su dubokom vodom.
Ova tri tipa grebena međusobno su povezana. Naime, obrubni greben se javlja oko vulkanskog ostrva. Ostrvo počinje tonuti, ali ne i greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polahko prelazi u barijerni greben, a ovaj, nakon što ostrvo u potpunosti potone, u atol.
Commons ima datoteke na temu: Greben |