Razlika između verzija stranice "Tunelski efekt"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 4: Red 4:
'''Tunel efekat''' ili tunelovanje je pojava u kojoj atomska čestica može da savlada konačnu potencijalnu barijeru čak i kada je njena energija niža od visine (energije) barijere. Prema klasičnoj [[Fizika|fizici]], to bi bilo nemoguće, međutim, prema zakonima kvantne mehanike, to je moguće. Na primjer, alfa-raspad se objašnjava preko tunel efekta kao prodiranje alfa čestice kroz potencijalnu barijeru nuklearnih sila. Tunel efekat je našao tehničku primjenu u [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućem tunelskom mikroskopu]].
'''Tunel efekat''' ili tunelovanje je pojava u kojoj atomska čestica može da savlada konačnu potencijalnu barijeru čak i kada je njena energija niža od visine (energije) barijere. Prema klasičnoj [[Fizika|fizici]], to bi bilo nemoguće, međutim, prema zakonima kvantne mehanike, to je moguće. Na primjer, alfa-raspad se objašnjava preko tunel efekta kao prodiranje alfa čestice kroz potencijalnu barijeru nuklearnih sila. Tunel efekat je našao tehničku primjenu u [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućem tunelskom mikroskopu]].


Tunel efekat je prvi eksperimentalno opazio Robert Vilijams Vud 1897. godine posmatrajući kretanje elektrona u emisionom polju ali nije uspio da ga protumači. Istraživači u oblasti [[Radioaktivnost|radioaktivnog raspada]] još 1899. godine izražavali su nejasne sumnje o mogućnosti da do raspada dolazi zbog tunel efekta što je teorijski opisao tek Džordž Gamov, 1929. godine, nakon prethodnih otkrića [[Ernest Rutherford|Rutherford]]a i saradnika da je alfa čestica zapravo jezgro helijuma. Mada se otkriće tunel efekta pripisuje Gamovu (koji ga je tako i imenovao) prvi teorijski opis dao je 1926/27 Fridrih Hund za opisivanje izomerije kod molekula.
Tunel efekat je prvi eksperimentalno opazio Robert Vilijams Vud 1897. godine posmatrajući kretanje elektrona u emisionom polju ali nije uspio da ga protumači. Istraživači u oblasti [[Radioaktivnost|radioaktivnog raspada]] još 1899. godine izražavali su nejasne sumnje o mogućnosti da do raspada dolazi zbog tunel efekta što je teorijski opisao tek [[George Gamow]], 1929. godine, nakon prethodnih otkrića [[Ernest Rutherford|Rutherford]]a i saradnika da je alfa čestica zapravo jezgro helijuma. Mada se otkriće tunel efekta pripisuje Gamovu (koji ga je tako i imenovao) prvi teorijski opis dao je 1926/27 [[Friedrich Hund]] za opisivanje izomerije kod molekula.
[[Datoteka:Hund%2CFriedrich_1920er_G%C3%B6ttingen.jpg|mini|desno|200px|Friedrich Hund]]

== Literatura ==
== Literatura ==
* [[Robert Williams Wood]]: ''A new form of Cathode Discharge and the Production of X-Rays, together with some Notes on Diffraction'', Phys. Rev. '''5''', 1 (1897)
* [[Robert Williams Wood]]: ''A new form of Cathode Discharge and the Production of X-Rays, together with some Notes on Diffraction'', Phys. Rev. '''5''', 1 (1897)

Verzija na dan 20 januar 2013 u 14:04

Refleksija i tunelovanje talasnog paketa elektrona na potencijalnoj barijeri. Dio talasnog paketa prolazi kroz barijeru kroz koju, prema zakonima klasične fizike, to ne bi bilo moguće. (Treba obratiti pažnju na desnu polovinu slike - tunelovani dio paketa vrlo je blijed i jedva se vidi.)

Tunel efekat ili tunelovanje je pojava u kojoj atomska čestica može da savlada konačnu potencijalnu barijeru čak i kada je njena energija niža od visine (energije) barijere. Prema klasičnoj fizici, to bi bilo nemoguće, međutim, prema zakonima kvantne mehanike, to je moguće. Na primjer, alfa-raspad se objašnjava preko tunel efekta kao prodiranje alfa čestice kroz potencijalnu barijeru nuklearnih sila. Tunel efekat je našao tehničku primjenu u skenirajućem tunelskom mikroskopu.

Tunel efekat je prvi eksperimentalno opazio Robert Vilijams Vud 1897. godine posmatrajući kretanje elektrona u emisionom polju ali nije uspio da ga protumači. Istraživači u oblasti radioaktivnog raspada još 1899. godine izražavali su nejasne sumnje o mogućnosti da do raspada dolazi zbog tunel efekta što je teorijski opisao tek George Gamow, 1929. godine, nakon prethodnih otkrića Rutherforda i saradnika da je alfa čestica zapravo jezgro helijuma. Mada se otkriće tunel efekta pripisuje Gamovu (koji ga je tako i imenovao) prvi teorijski opis dao je 1926/27 Friedrich Hund za opisivanje izomerije kod molekula.

Friedrich Hund

Literatura

  • Robert Williams Wood: A new form of Cathode Discharge and the Production of X-Rays, together with some Notes on Diffraction, Phys. Rev. 5, 1 (1897)
  • George Gamow: Zur Quantentheorie des Atomkernes, Z. Phys. 51, 204 (1928)
  • Ronald W. Gurney und Edward U. Condon: Wave Mechanics and Radioactive Disintegration, Nature 122, 439 (1928)
  • R. Holm: The Electric Tunnel Effect across Thin Insulator Films in Contact, J. Appl. Phys. 22, 569 (1951)
  • J. C. Fisher und Ivar Giaever: Tunneling Through Thin Insulating Layers, J. Appl. Phys. 32, 172 (1961)
  • Brian D. Josephson: Possible New Effects in Superconducting Tunneling, Phys. Lett. 1, 251 (1962)
  • Philip W. Anderson, J. M. Rowell und D. E. Thomas: Image of the Phonon Spectroscopy in the Tunneling Characteristic between Superconductors, Phys. Rev. Lett. 10, 334 (1963)
  • Sidney Shapiro: Josephson Current in Superconducting Tunneling: The Effect of Microwaves and other Observations, Phys. Rev. Lett. 11, 80 (1963)
  • Gerd Binnig, Heinrich Rohrer, C. Gerber und E. Weibel: Tunneling through a Controllable Vacuum Gap, Appl. Phys. Lett. 40, 178 (1982)
  • Dilip K.Roy: Quantum mechanical tunnelling and its applications. World Scientific, Singapore 1986, ISBN 9971-50-024-8
  • Shin Takagi: Macroscopic quantum tunneling. Cambridge Univ. Press, Cambridge 2002, ISBN 0-521-80002-1
  • Joachim Ankerhold: Quantum tunneling in complex systems - the semiclassical approach. Springer, Berlin 2007, ISBN 978-3-540-68074-1

Vanjski linkovi