Razlika između verzija stranice "Antoine Lavoisier"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Odbijena zadnja izmjena teksta (od strane 94.253.143.14) i vraćena revizija 1917619 od EmausBot
Red 19: Red 19:
}}
}}


'''Antoine Laurent de Lavoisier''' ([[Pariz]], [[26. august]] [[1743]]. - [[Pariz]], [[8. maj]] [[1794]].), francuski kemičar
'''Antoine Laurent de Lavoisier''' ([[Pariz]], [[26. august]] [[1743]]. - [[Pariz]], [[8. maj]] [[1794]].), francuski hemičar

Drže ga osnivačem moderne [[hemija|hemije]]. Proglasivši zakon o neuništivosti materije osnovom hemijskih zbivanja, uvodi egzaktne fizikalne metode mjerenja u hemijska istraživanja. Utvrdio je sastav [[zrak]]a i prirodu [[kisik]]a, te njegovu ulogu u sagrijevanju i disanju. Do sredstava za svoja istraživanja dolazio je zakupništvom ubiranja poreza, ali kada su zakupnici u revoluciji kolektivno osuđeni na smrt, i on [[1794]]. dolazi pod giljotinu. U trenutku dok je gomila nazdravljala njegovoj smrti neko je rekao: ''"Bio je dovoljan trenutak da padne ta glava, a trebat će sto godina da se rodi slična."''Puno je prdio


Drže ga osnivačem moderne [[hemija|hemije]]. Proglasivši zakon o neuništivosti materije osnovom hemijskih zbivanja, uvodi egzaktne fizikalne metode mjerenja u hemijska istraživanja. Utvrdio je sastav [[zrak]]a i prirodu [[kisik]]a, te njegovu ulogu u sagrijevanju i disanju. Do sredstava za svoja istraživanja dolazio je zakupništvom ubiranja poreza, ali kada su zakupnici u revoluciji kolektivno osuđeni na smrt, i on [[1794]]. dolazi pod giljotinu. U trenutku dok je gomila nazdravljala njegovoj smrti neko je rekao: ''"Bio je dovoljan trenutak da padne ta glava, a trebat će sto godina da se rodi slična."''


{{Commonscat|Antoine-Laurent de Lavoisier}}
{{Commonscat|Antoine-Laurent de Lavoisier}}

Verzija na dan 21 januar 2013 u 15:53

Antoine Laurent de

Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. august 1743. - Pariz, 8. maj 1794.), francuski hemičar

Drže ga osnivačem moderne hemije. Proglasivši zakon o neuništivosti materije osnovom hemijskih zbivanja, uvodi egzaktne fizikalne metode mjerenja u hemijska istraživanja. Utvrdio je sastav zraka i prirodu kisika, te njegovu ulogu u sagrijevanju i disanju. Do sredstava za svoja istraživanja dolazio je zakupništvom ubiranja poreza, ali kada su zakupnici u revoluciji kolektivno osuđeni na smrt, i on 1794. dolazi pod giljotinu. U trenutku dok je gomila nazdravljala njegovoj smrti neko je rekao: "Bio je dovoljan trenutak da padne ta glava, a trebat će sto godina da se rodi slična."


Šablon:Link FA Šablon:Link FA