Nikolaj Rimski-Korsakov

Nikolaj

Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. mart 1844. - Ljubensk, 21. juni 1908.), ruski kompozitor i dirigent

Po zanimanju je bio činovnik mornarice, a godine 1861. upoznaje M.A. Balakireva i priključuje se njegovom muzičkom kružoku (Petorica) i na njegov podsticaj komponuje svoju prvu simfoniju. Godine 1873. napušta vojnu službu, a od 1871. do smrti predavao je kompoziciju i instrumentaciju na Petrogradskom konzervatoriju. Bio je i direktor i dirigent koncerata Besplatne muzičke škole i dirigent Ruskih simfonijski koncerata M.P. Beljajeva. Kao dirigent nastupao je u domovini i inostranstvu gdje je propagirao djela ruskih autora. Kao kompozitor, zagovornik ruskog nacionalnog stila 19. vijeka, sjedinio je rusko nasljeđe sa zapadnjačkim uticajima. Inspiraciju je najčešće nalazio u ruskim temama, zatim istočnjačkom te primjenjivao elemente ruske narodne i crkvene muzike. U operama je izgradio čudesan svijet satkan od fantazije, realnosti, humora i romantike. Svojim orkestralnim stilom uticao je ne samo na svoje učenike već na mnogo širi krug koji dopire do Debussyja i Ravela. Napisao je priručnike "Praktični udžbenik harmonije" i "Osnove orkestracije", te autobiografsko djelo "Hronika mog muzičkog života". Dovršio je Borodinovu operu "Knez Igor" i "Hovanščinu", M. P. Musogorskog, preradio i instrumentirao "Borisa Godunova" i mnoge druge tuđe kompozicije.

Djela

• opere:
  • "Pskovičanka",
  • "Majska noć",
  • "Snjeguročka",
  • "Carska nevjesta",
  • "Zlatni pjetlić",
  • "Uvertira na ruske teme",
  • "Španski capriccio".

• simfonijska suita:
  • "Šeherezada",
  • "Uskršnja uvertira".
  • "Bumbarov let"