Razlika između verzija stranice "Halkogeni elementi"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot dodaje: et:Kalkogeenid
Rezabot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (Bot: mijenja fa:کالکوژن‌ sa fa:کالکوژن
Red 97: Red 97:
[[et:Kalkogeenid]]
[[et:Kalkogeenid]]
[[eu:Anfigeno]]
[[eu:Anfigeno]]
[[fa:کالکوژن‌]]
[[fa:کالکوژن]]
[[fi:Happiryhmä]]
[[fi:Happiryhmä]]
[[fr:Chalcogène]]
[[fr:Chalcogène]]

Verzija na dan 1 mart 2013 u 02:11

Elementi 16. grupe periodnog sistema elemenata su:

Prva dva elementa ove grupe su dosta poznata. Kisik sačinjava 21% Zemljine atmosfere, dok je sumpor žuti solid s tipičnim nemetalnim svojstvima. Treći element ove grupe, selen, nije toliko poznat, međutim neophodan je u procesu kserografije. Sjajna crvena boja dobivena iz spojeva selena i sumpora, CdS i CdSe upotrebljava se u bojenju stakla. Iako je elementarni selen veoma otrovan, tragovi selena u mikrokoličinama se nalaze u životnim namirnicama čovjeka, te je stoga kao takav neophodan za život. Telurijum nema veliki komercijalni značaj, no upotrebljava se u manjim količinama u raznim legurama, za bojenje stakla i kao katalizator u industriji gume. Svi izotopi metala polonijuma su radioaktivni. Neki izotopi ovog elementa koji stupaju u egzotermičke reakcije, upotrebljavaju se kao energetski izvor za satelite.[1]

Elementi

Sumpor

Sumpor, koji se u prirodi javlja u elementarnom stanju u brojnim depozitima, poznat je od prehistorijskih vremena, pomenut je u Bibliji kao brimstone (engl.). Bio je veoma značajan u proučavanjima drevnih alhemista, te je nakon pronalaska baruta u 13. vijeku (koji je smjesa sumpora, KNO3 i praha ugljena) postao meta interesovanja vojnih lidera.

Kisik

Iako je kisik dosta rasprostranjen u atmosferi, te u kombinaciji s drugim elementima čini 46% mase Zemljine kore i značajan procenat vode, elementarni kisik nije bio poznat sve do 1770tih i otkrića C.W. Sheelea i J. Priestleya. Priestley-ova klasična sinteza kisika putem zagrijavanja živinog oksida (HgO) putem fokusiranja sunčeve svjetlosti pomoću lupe, predstavlja kamen temeljac moderne eksperimentalne hemije. Kisik se najčešće javlja kao diatomska molekula, međutim dosta je značajna njegova triatomska molekula, ozon, koji predstavlja veoma značajan sloj u gornjoj atmosferi, kao štit protiv UV zračenja iz svemira.

Ostali elementi

Selen i telurijum također postoje u mnogim alotropskim modifikacijama, dok polonijum, radioaktivni metal postoji u dva metalna alotropa. Selen je dobar fotokonduktor, dok je kao provodnik dosta loš, osim ako je nije izložen svjetlosti. Obasjan svjetlošću postaje vrlo dobar provodnik, te se upotrebljava u kserografiji, fotoelektričnim ćelijama i u poluprovodničkim uređajima.

Neka svojstva elemenata 16. grupe

Element Energija ionizacije (kJ/mol) Afinitet prema elektronu (kJ/mol) Tačka topljenja oC Tačka ključanja oC Elektronegativnost
O 1314 141 -218,8 -183,0 3,610
S 1000 200 112,8 444,7 2,589
Se 941 195 217 685 2,424
Te 869 190 452 990 2,158
Po 812 180a 250a 962 2,19a

a Približne vrijednosti

Reference

  1. ^ Gary L. Miessler, Donald A. Tarr: Inorganic Chemistry, 3. izdanje, Prentice Hall, Northfield, Minnesota, 1991, str. 279

Šablon:Link FA