Razlika između verzija stranice "Martin Heidegger"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Bot: Migrating 63 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q48301 (translate me) |
|||
Red 69: | Red 69: | ||
{{Link FA|de}} |
{{Link FA|de}} |
||
[[am:ማርቲን ሄድጋ]] |
|||
[[ar:مارتن هايدغر]] |
|||
[[be:Марцін Хайдэгер]] |
|||
[[bg:Мартин Хайдегер]] |
|||
[[bn:মার্টিন হাইডেগার]] |
|||
[[br:Martin Heidegger]] |
|||
[[ca:Martin Heidegger]] |
|||
[[ckb:مارتن ھایدگەر]] |
|||
[[cs:Martin Heidegger]] |
|||
[[cv:Хайдеггер Мартин]] |
|||
[[da:Martin Heidegger]] |
|||
[[de:Martin Heidegger]] |
|||
[[el:Μάρτιν Χάιντεγκερ]] |
|||
[[en:Martin Heidegger]] |
|||
[[eo:Martin Heidegger]] |
|||
[[es:Martin Heidegger]] |
|||
[[et:Martin Heidegger]] |
|||
[[eu:Martin Heidegger]] |
|||
[[fa:مارتین هایدگر]] |
|||
[[fi:Martin Heidegger]] |
|||
[[fr:Martin Heidegger]] |
|||
[[fy:Martin Heidegger]] |
|||
[[gl:Martin Heidegger]] |
|||
[[he:מרטין היידגר]] |
|||
[[hr:Martin Heidegger]] |
|||
[[hu:Martin Heidegger]] |
|||
[[hy:Մարթին Հայտըկէր]] |
|||
[[id:Martin Heidegger]] |
|||
[[io:Martin Heidegger]] |
|||
[[is:Martin Heidegger]] |
|||
[[it:Martin Heidegger]] |
|||
[[ja:マルティン・ハイデッガー]] |
|||
[[ka:მარტინ ჰაიდეგერი]] |
|||
[[ko:마르틴 하이데거]] |
|||
[[la:Martinus Heidegger]] |
|||
[[lt:Martin Heidegger]] |
|||
[[lv:Martīns Heidegers]] |
|||
[[mk:Мартин Хајдегер]] |
|||
[[mt:Martin Heidegger]] |
|||
[[nl:Martin Heidegger]] |
|||
[[no:Martin Heidegger]] |
|||
[[oc:Martin Heidegger]] |
|||
[[pl:Martin Heidegger]] |
|||
[[pms:Martin Heidegger]] |
|||
[[pt:Martin Heidegger]] |
|||
[[qu:Martin Heidegger]] |
|||
[[ro:Martin Heidegger]] |
|||
[[ru:Хайдеггер, Мартин]] |
|||
[[sh:Martin Haidegger]] |
|||
[[simple:Martin Heidegger]] |
|||
[[sk:Martin Heidegger]] |
|||
[[sl:Martin Heidegger]] |
|||
[[sq:Martin Heidegger]] |
|||
[[sr:Martin Hajdeger]] |
|||
[[sv:Martin Heidegger]] |
|||
[[tl:Martin Heidegger]] |
|||
[[tr:Martin Heidegger]] |
|||
[[uk:Мартін Гайдеггер]] |
|||
[[vi:Martin Heidegger]] |
|||
[[yo:Martin Heidegger]] |
|||
[[zh:马丁·海德格尔]] |
|||
[[zh-min-nan:Martin Heidegger]] |
|||
[[zh-yue:海德格]] |
Verzija na dan 8 mart 2013 u 21:35
Martin Heidegger (Meßkirch, 26. septembar 1889. - Freiburg im Breisgau, 26. maj 1976.), je jedan od najuticajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka.
Biografija
Rođen je 26. septembra 1889 u Meßkirchu u Njemačkoj. Studira prvo teologiju, a zatim filozofiju u Freiburgu. Poslije habilitacije 1915. godine radi kao asistent Husserla. U to vrijeme se približava i fenomenologiji Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u Marburgu. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (Sein und Zeit), koje ima veliki uticaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla.
1933. Heidegger postaje član NSDAP-a i iste godine rektor univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno nacističkom pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa ideologijom nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome dali se kod Heideggerovog angažmana radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam.
Poslije rata Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije emeritacije 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976.
Fundamentalna ontologija
Pitanje bića
Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao "ovo" ili "ono" biće nego kao apstraktna nominalizacija glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga ćini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti razlike između bića (Seiendes), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (Sein). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi sprjećio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (Seyn). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time ne može biti isto što i drugo, se naziva "ontološka razlika", za razliku od "ontičke razlika", tj. odnosa između bića.
Da-sein i smisao bića
Da-sein je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovoj filozofiji. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (Seiendes) i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek kategorija čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu Bitak i vrijeme (1927. želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. Biće i vrijeme sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (Sorge) kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. Bitak i vrijeme je vjerovatno najuticajnije djelo 20. vijeka.
Aletheia
Aletheia je grčka riječ i prevodi se kao "istina", "stvarnost" i "nesakrivenost". Heidegger pomoču ovog pojma tumači istinu kao nesakrivenost i razotkrivanje bitka. Taj, kroz historiju zaboravljeni horizont istine Heidegger želi ponovo odkriti...
Djelo
Interpretacija umjetničkog djela se kod Heideggera koncentriše na pojam djela, u kojem se "događa istina", to jeste, "sebe u djelo postavljanje istine bitka". Drugim riječima, kroz umjetnost se istina događa i otvara rasvjetu ("Lichtung") bitka. Ljepota je način na koji se istina prikazuje.
Kritika modernizma
Tehnika
Uticaj
Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv uticaj na filozofiju. Ne samo direktno na egzistencijalizam i hermenetiku, nego i na širokim poljima teorije umjetnosti, historije, antropologije, teologije i metafizike.
Također pogledajte
Bibliografija
Izdavanje Heideggerovih sabranih djela na njemačkom jeziku je još u toku kod izdavačke kuče Vittorio Klostermann, a iznosiće oko 100 svezaka.
Sekundarna literatura
- Uvod u Heideggera (Zagreb 1972. Zbirka tekstova.)
- Martin Heidegger (engl.)(Georg Steiner, Harmondsworth, Penguin Books, 1980)
- Heidegger A Beginner's Guide (engl.)(Micheal Watts, London Hodder & Stoughton, 2001)
Engleski prevodi
- Being and Time (Sein und Zeit 1927).
- Kant and the Problem of Metaphysics (Kant und das Problem der Metaphysik 1929)
- Elucidations of Hölderlin's Poetry (Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung 1936-1968)
- Hölderlin and the Essence of Poetry (Hölderlin und das Wesen der Dichtung 1936)
- Off the Beaten Track (Holzwege 1935-1946)
- The Word of Nitzsche "God is Dead" (Nitzsches Wort "Gott ist tot" 1943)
- European Nihilism (Der europäische Nihilismus 1940 )
- What is Called Thinking (Was heißt Denken? 1951-1952)
i mnogi drugi.
Vanjski linkovi
- Ereignis je vrlo opširna stranica vezana za Heideggera na engleskom jeziku.
- On Reading Beeing and Time (engl.)
Wikicitati imaju citate vezane za: Martin Heidegger |
Commons ima datoteke na temu: Martin Heidegger |