Razlika između verzija stranice "Trgovina"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot dodaje: qu:Makipura
m Bot: Migrating 89 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q601401 (translate me)
Red 20: Red 20:


{{Link FA|ca}}
{{Link FA|ca}}

[[ar:تجارة]]
[[arc:ܬܐܓܘܪܬܐ]]
[[az:Ticarət]]
[[be:Гандаль]]
[[be-x-old:Гандаль]]
[[bg:Търговия]]
[[bm:Julaya]]
[[bn:বাণিজ্য]]
[[ca:Comerç]]
[[cs:Obchod]]
[[cy:Masnach]]
[[da:Handel]]
[[de:Handel]]
[[dv:ވިޔަފާރި]]
[[el:Εμπόριο]]
[[en:Trade]]
[[eo:Komerco]]
[[es:Comercio]]
[[et:Kaubandus]]
[[eu:Merkataritza]]
[[fa:تجارت]]
[[fi:Kaupankäynti]]
[[fiu-vro:Kaubandus]]
[[fr:Commerce]]
[[frr:Hanel]]
[[fur:Cumierç]]
[[gd:Malairt]]
[[gl:Comercio]]
[[gv:Dellal]]
[[hak:Mo-yi]]
[[he:מסחר]]
[[hi:वाणिज्य]]
[[hr:Trgovina]]
[[ht:Negòs]]
[[hu:Kereskedelem]]
[[hy:Առևտուր]]
[[id:Perdagangan]]
[[io:Komerco]]
[[it:Commercio]]
[[ja:取引]]
[[ka:კომერცია]]
[[kn:ವಾಣಿಜ್ಯ(ವ್ಯಾಪಾರ)]]
[[ko:교역]]
[[la:Commercium]]
[[lb:Handel]]
[[li:Handel]]
[[lo:ການຄ້າ]]
[[lt:Prekyba]]
[[lv:Tirdzniecība]]
[[mk:Трговија]]
[[mn:Худалдаа]]
[[mr:वाणिज्य]]
[[ms:Perdagangan]]
[[nl:Handel (economie)]]
[[nn:Handel]]
[[no:Handel]]
[[nov:Komerse]]
[[oc:Comèrci]]
[[pam:Komersyu]]
[[pl:Handel]]
[[pnb:تجارت]]
[[pt:Comércio]]
[[qu:Makipura]]
[[ro:Comerț]]
[[ru:Торговля]]
[[sah:Эргиэн]]
[[scn:Cummerciu]]
[[sh:Trgovina]]
[[si:වෙළෙඳාම]]
[[simple:Trade]]
[[sk:Obchodná činnosť]]
[[sl:Trgovina]]
[[sq:Komerciale]]
[[sr:Трговина]]
[[sv:Handel]]
[[ta:வணிகம்]]
[[te:వాణిజ్యం]]
[[th:การค้าขาย]]
[[tl:Kalakalan]]
[[tr:Takas]]
[[uk:Торгівля]]
[[ur:تجارت]]
[[vec:Tràfego (economia)]]
[[vi:Thương mại]]
[[wa:Comiece]]
[[war:Komersyo]]
[[yi:האנדל]]
[[zh:贸易]]
[[zh-min-nan:Siong-gia̍p]]

Verzija na dan 9 mart 2013 u 16:52

Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena). Prava trgovina postoji samo u slučaju, kad u njoj posreduje treća osoba (trgovac), koja živi od tog posredovanja između proizvođača i kupca. Trgovina se ograničava samo na nabavu, transport i prodaju dobara, kapitala ili znanja bez da ih se u bitnom mijenja ili dorađuje. Pretpostavka za početak trgovine (ne razmjena poklona, i ne direktna razmjena između prodavača i kupca) je još u predhistorijsko vrijeme bila infrastruktura koja ju je omogućila. Pravno gledano, danas se između trgovinskim partnerima sklapaju ugovori. Između partnera koji učestvuju u trgovini postoji trgovinski odnos. Trgovina je složena privredna djelatnost koja se bavi prodajom i kupovinom roba na tržištu. Ona predstavlja vezu između potrošača i proizvođaca. Smatra se izuzetno složenom uslužnom djelatnošću. Trgovina je usko povezana sa saobraćajem, ali sa drugim privrednim granama. Razmjena sirovina je veoma stara djelatnost. U početku je to bilo veoma sitno i vršile su se i razmjene za preživljavanje. Bio je to period naturalne razmjene koja se odvijala bez novca, kada se roba davala za robu. Njene osnovne karakteristike su prisutsvo novca i trgovca, koji kao djelatnik učestvuje u razmjeni dobara izmedu proizvođača i potrošača. Vrijednost robe i usluga određuje se novcem. Pored novca postoje i druga sredstva plaćanja kao: čekovi, kreditne kartice i vrijednosni papiri. Razmjenu je u moderna doba moguće obaviti telefonom, a sve više u upotrebi trgovanja je internet. Internetom se danas obavljaju trgovine dionicama i kapitalom, avionskim kartama, turistički aranzmani i dr. Tehnički i tehnološki pronalasci, koji omogućavaju održavanje i prijevoz lako kvarljive i osjetljive robe, te svakoko brz porast stanovnistva i poboljšanje njihovog kvaliteta zivota i životnog standarda, svemu tome su doprinjeli tehnicki i tehnoloski pronalasci. Trgovina moze biti lokalna, regionalna i nacionalna. S obzirom na područje u kojem se obavlja trgovina se dijeli na: unutrašnju i vanjsku ili domaću i međunarodnu. Unutrašnja trgovina se odvija unutra granica jedne države, a vanjska međunarodna je trgovina između država. Za međunarodnu trgovinu važno je spomenuti bilans. Svaka država nastoji što manje uvoziti proizvoda, a više ih izvoziti, naravno to je u zavisnosti od kvaliteta proizvoda. Negativni bilans ili deficit je kada je uvoz veći od izvoza jedne zemlje, a pozitivni bilans ili suficit je kada je izvoz veći od uvoza. Pozitivni bilans osigurava sredstva koja omogućavaju dalji razvoj trgovine. Uz trgovinu ne smijemo zaboraviti i bankarstvo. Koncentracija kapitala u bankama, a koncentracija banaka u određene regije, stvara posebne oblike privrede. Bankarstvo je izuzetno važna grana privredne djelatnosti i regionalno se bazira i razvija samo u izuzetno sigurnim i tradicionalnim društvima.

Također pogledajte


Šablon:Link FA