Razlika između verzija stranice "Charles Fourier"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (Bot dodaje: sh:Charles Fourier
m Bot: Migrating 41 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q181707 (translate me)
Red 32: Red 32:
[[Kategorija:Francuski filozofi|Fourier, Charles]]
[[Kategorija:Francuski filozofi|Fourier, Charles]]
[[Kategorija:Biografije, Besançon]]
[[Kategorija:Biografije, Besançon]]

[[an:Charles Fourier]]
[[ar:شارل فورييه]]
[[be:Шарль Фур'е]]
[[bg:Шарл Фурие]]
[[ca:Charles Fourier]]
[[cs:Charles Fourier]]
[[da:Charles Fourier]]
[[de:Charles Fourier]]
[[el:Σαρλ Φουριέ]]
[[en:Charles Fourier]]
[[eo:Charles Fourier]]
[[es:Charles Fourier]]
[[et:Charles Fourier]]
[[eu:Charles Fourier]]
[[fa:شارل فوریه]]
[[fi:Charles Fourier]]
[[fr:Charles Fourier]]
[[gl:Charles Fourier]]
[[he:שארל פורייה]]
[[hr:Charles Fourier]]
[[hu:Charles Fourier]]
[[io:Charles Fourier]]
[[it:Charles Fourier]]
[[ja:シャルル・フーリエ]]
[[kk:Фурье Франсуа Мари Шарль]]
[[ko:샤를 푸리에]]
[[nl:Charles Fourier]]
[[no:Charles Fourier]]
[[oc:Charles Fourier]]
[[pl:Charles Fourier]]
[[pt:Charles Fourier]]
[[ro:Charles Fourier]]
[[ru:Фурье, Шарль]]
[[sh:Charles Fourier]]
[[sk:François Marie Charles Fourier]]
[[sl:Charles Fourier]]
[[sv:Charles Fourier]]
[[tr:Charles Fourier]]
[[uk:Шарль Фур'є]]
[[vi:Charles Fourier]]
[[zh:夏尔·傅立叶]]

Verzija na dan 9 mart 2013 u 22:24

François Marie Charles

François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. april 1772. - Pariz, 10. oktobar 1837.), francuski utopijski socijalist

Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. vijeka. Potkraj života izvršio je velik uticaj na francusku, evropsku pa i američku društvenu i političku misao.

Fourier u suvremenim društvenim prilikama vidi potpuno nijekanje čovječnosti. Antagonizam čovjeka i društva temeljno je obilježje cjelokupne historije. Njegove ideje održale su se u pojedinim aspektima nekih doktrina anarhista, kooperativnog i sindikalnog pokreta, a može se reći da su anticipirale i određene postavke savremene industrijske psihologije te sociologije rada. Njegove kritike, uprene protiv egoistične anarhije građanskog društva, protiv cjepkanja vlasništva, njegovo shvaćanje države kao oruđa trgovačke i financijske aristokracije za ugnjetavanje naroda, te shvaćanje građanske demokratije kao "prava jačega", čine ga sastavnim dijelom one društveno-kritičke misli koja je u marksizmu našla svoj praktično-revolucionaran i naučni sadržaj. Doktrine sistematizirao je njegov učenik V. Considerant, a popularizirane su u časopisima Le Phalanstere i La Phalange.

Djela

  • "Teorija četiriju pokreta i općih sudbina",
  • "Teorija sveopćeg jedinstva i novi industrijski i društveni svijet".