Razlika između verzija stranice "Agresija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (Bot dodaje: ar:عدوان
m Bot: Migrating 40 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q191797 (translate me)
Red 20: Red 20:


[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Psihologija]]

[[ar:عدوان]]
[[bg:Агресия (психология)]]
[[ca:Agressió]]
[[cs:Agrese]]
[[de:Aggression]]
[[en:Aggression]]
[[eo:Agreso]]
[[es:Agresión]]
[[fa:پرخاشگری]]
[[fi:Aggressio]]
[[fr:Agression]]
[[gl:Agresión]]
[[hr:Agresija]]
[[hu:Agresszió (pszichológia)]]
[[id:Agresi]]
[[ja:攻撃行動]]
[[ka:აგრესია]]
[[ko:공격성]]
[[lt:Agresija]]
[[lv:Agresija]]
[[nl:Agressie]]
[[no:Aggresjon]]
[[pl:Agresja (psychologia)]]
[[pt:Agressão]]
[[qu:Ch'utiy]]
[[ru:Агрессивное поведение]]
[[rue:Аґресія]]
[[scn:Aggrissioni]]
[[sh:Agresija]]
[[simple:Aggression]]
[[sk:Agresia (psychológia)]]
[[sl:Agresivnost]]
[[sq:Agresioni]]
[[sr:Агресивност]]
[[sv:Aggression]]
[[tl:Handulong]]
[[tr:Saldırganlık]]
[[uk:Агресія]]
[[vi:Gây hấn]]
[[zh:侵略 (社會科學)]]

Verzija na dan 10 mart 2013 u 06:03

Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili psihički povrijedi.

Postoje aktivna i pasivna agresija:

  • aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
  • pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva).

Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz osjećaj srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).

Agresija može biti:

  • direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju;
  • indirektna - „pomaknuta agresija“ - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.

U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida Freud se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za samouništenjem inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u nastranostima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.