Razlika između verzija stranice "Spavanje"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.2+) (Bot dodaje: wa:Soumey |
|||
Red 44: | Red 44: | ||
[[Kategorija:Psihologija]] |
[[Kategorija:Psihologija]] |
||
[[ar:نوم]] |
|||
[[arz:نوم]] |
|||
[[bcl:Torog]] |
|||
[[be:Сон]] |
|||
[[be-x-old:Сон]] |
|||
[[bg:Сън]] |
|||
[[bjn:Guring]] |
|||
[[bn:ঘুম]] |
|||
[[ca:Son]] |
|||
[[cs:Spánek]] |
|||
[[cy:Cwsg]] |
|||
[[da:Søvn]] |
|||
[[de:Schlaf]] |
|||
[[el:Ύπνος]] |
|||
[[en:Sleep]] |
|||
[[eo:Dormo]] |
|||
[[es:Sueño]] |
|||
[[et:Uni]] |
|||
[[eu:Lo]] |
|||
[[fa:خواب]] |
|||
[[fi:Nukkuminen]] |
|||
[[fr:Sommeil]] |
|||
[[fy:Sliep]] |
|||
[[ga:Codladh]] |
|||
[[gan:睏覺]] |
|||
[[gd:Cadal]] |
|||
[[gl:Sono]] |
|||
[[he:שינה]] |
|||
[[hi:निद्रा]] |
|||
[[hr:Spavanje]] |
|||
[[hu:Alvás]] |
|||
[[id:Tidur]] |
|||
[[is:Svefn]] |
|||
[[it:Sonno]] |
|||
[[ja:睡眠]] |
|||
[[ka:ძილი]] |
|||
[[kk:Ұйқы]] |
|||
[[kn:ನಿದ್ರೆ]] |
|||
[[ko:잠]] |
|||
[[ky:Уйку]] |
|||
[[la:Somnus]] |
|||
[[lt:Miegas]] |
|||
[[lv:Miegs]] |
|||
[[mhr:Малымаш]] |
|||
[[mk:Спиење]] |
|||
[[ml:ഉറക്കം]] |
|||
[[mr:झोप]] |
|||
[[ms:Tidur]] |
|||
[[my:အိပ်စက်ခြင်း]] |
|||
[[new:न्ह्यः]] |
|||
[[nl:Slaap (rust)]] |
|||
[[nn:Søvn]] |
|||
[[no:Søvn]] |
|||
[[pl:Sen]] |
|||
[[pt:Sono]] |
|||
[[qu:Puñuy]] |
|||
[[ro:Somn]] |
|||
[[ru:Сон]] |
|||
[[scn:Sonnu]] |
|||
[[sh:Spavanje]] |
|||
[[si:නින්ද]] |
|||
[[simple:Sleep]] |
|||
[[sk:Spánok]] |
|||
[[sl:Spanje]] |
|||
[[so:Hurdo]] |
|||
[[sq:Gjumi]] |
|||
[[sr:Spavanje]] |
|||
[[su:Saré]] |
|||
[[sv:Sömn]] |
|||
[[ta:தூக்கம்]] |
|||
[[te:నిద్ర]] |
|||
[[tg:Хоб]] |
|||
[[th:การนอนหลับ]] |
|||
[[tl:Tulog]] |
|||
[[tr:Uyku]] |
|||
[[uk:Сон]] |
|||
[[ur:نیند]] |
|||
[[uz:Uyqu]] |
|||
[[vi:Ngủ]] |
|||
[[wa:Soumey]] |
|||
[[war:Katurog]] |
|||
[[yi:שלאף]] |
|||
[[zh:睡眠]] |
|||
[[zh-min-nan:Khùn-bîn]] |
|||
[[zh-yue:睏覺]] |
Verzija na dan 11 mart 2013 u 08:24
Spavanje je prirodno stanje promijenjenog stanja svijesti (redukovane svijesti), koje se u čovjekovom životu izmjenjuje sa stanjem budnosti. Stadiji spavanja i budnosti pravilno i ciklični se izmjenjuju, tj. predstavljaju jedan od značajnih bioloških ritmova. Općenito, spavanje se opisuje kao stanje relativnog mirovanja organizma, a fiziološki gledano, ono se određuje kao stanje smanjene integracijske funkcije nervnog sistema.
U toku spavanja opća aktivnost je smanjena, što znači da, izostaju reakcije na većinu podražaja iz okoline, smanjena je aktivnosti skeletnih mišića, smanjen je i veći broj vegetativnih funkcija (puls, krvni pritisak, tjelesna temperatura, disanje), pri čemu prevladava rad parasimpaticusa, a mijenjaju se biopotecijali mozga. Psihička aktivnost tokom spavanja također je smanjena i značajno promijenjena. Javlja se u obliku povremenih snova.
Faze spavanja
Postoje četiri faze non-REM spavanja. Spavanje započinje fazom koja se naziva sinhronizirano spavanje. Ova faza ima četiri podfaze:
- FAZA: (prvih 10 min.) aktivnost je desinhronizirana; izmjenjuju se brzi valovi: -alfa (8-12 Hz) i -theta valovi (3.5 - 7.5 Hz)
- FAZA: (traje 15 min.): na EEG snimci su theta valovi s tzv. K-kompleksima (jedna izrazita negativna i izrazita pozitivna defleksija) i vretena spavanja = salve valova (12-14 Hz) koje se javljaju 2-5 puta u minuti. Neki autori smatraju da su K-kompleksi i vretena spavanja posljedica mozgovnih mehanizma koji smanjuju osjetljivost na okolne podražaje
- FAZA: u 20 - 50 % vremena: δ-delta valovi (male frekvencije, a velike amplitude)
- FAZA: δ- valovi u više od 50 % vremena (45 min).
Faze 3 i 4 zajedno se nazivaju sporovalno spavanje (slow-wave-sleep = SWS). Spori valovi pokazuju da je neuralna aktivnost visoko sinhronizirana. Tokom n-REM spavanja u svakoj sljedećoj fazi spavanja srčani ritam i ritam disanja su sporiji nego u prethodnoj fazi i povećava se postotak sporih valova velike amplitude.
Nakon 90 minuta od početka spavanja preko faze 3 i 2 prelazi se u prvu REM fazu. EEG (elektro-encefalo-gram) postaje desinhroniziran s mnogo nepravilnih, brzih valova male amplitude. Tu dolazi do brzih pokreta očiju, po čemu je ta faza i dobila ime RAPID EYE MOVEMENTS = paradoksalno spavanje = desinhronizirano ili d-spavanje, odnosno aktivno spavanje.
Aktivnost moždanih valova u REM fazi jako je velika, pojavljuju se α-alfa valovi koji su karakteristični za budno stanje, i druge tjelesne aktivnosti su pojačane. Zbog toga se REM faza naziva i paradoksno spavanje jer svojom pojačanom aktivnošću odstupa od fizioloških aktivnosti n-REM faze i slična je budnom stanju. U toj fazi često sanjamo. REM faze tokom noći postaju duže (do pola sata), tokom njih se oči spavača pokreću lijevo – desno iza zatvorenih kapaka intenzitetom 50 do 60 puta u minuti, što odražava preveliku aktivnost nervnog sistema. U ovoj se fazi također ubrzava puls, raste krvni pritisak, ubrzava se disanje, javljaju se trzaji mišića i grčevi.
U Dementovu pokusu ispitanici su puštani da spavaju, a kad bi ušli u REM fazu, on bi ih budio, i tako 5 noći uzastopno. Dement je uočio da što je noć odmicala, ispitanici su sve češće ulazili u REM fazu (sanjanje). Tokom prve noći normalnog spavanja ispitanici su proveli oko 60% vremena više u REM fazi nego u noći prije istraživanja. Ovaj fenomen je nazvan “efekt nadoknade REM-a”.
Nakon REM spavanja sve se ponavlja u trajanju od 90-100 minuta. Ranije tokom noći predominantne su faze 3 i 4. Prema jutru faza 4 se gubi, faza 3 se skraćuje, a produljuje se REM faza. Kad osoba zaspi, vanjski podražaji mogu zaustaviti progresiju spavanja, npr. buka u 3. fazi može izazvati vraćanje u 2. fazu, usporiti je ili prekinuti
Sanjanje
Ako se spavajuća osoba probudi u REM fazi, ona će u 80-90 % slučajeva izvijestiti da je upravo sanjala, a ako se probudi u n-REM fazi, ona će to rjeđe izjaviti. Taj postotak sanjana u n-REM fazi varira u različitim istraživanjima između 10 i 70 %, a te se velike varijacije javljaju zbog različitih definicija sna. Neki autori smatraju da je san samo kompleksan dobro definiran doživljaj, dok drugi smatraju da je i neko nejasno iskustvo također san (npr. neka izolirana slika). U tome se sastoji kvalitativna razlika snova koji se javljaju u REM i n-REM fazi. REM san odnosi se na čitav slijed događaja, vizualno je složen i ima radnju koja se doživljava kao realnost, dok se n-REM san više odnosi na neku izoliranu sliku ili čuvstvo. Iako ti doživljaji mogu biti suprotni iskustvu i izvjesnoj logici, za vrijeme sanjanja ne primjećujemo njihovu nelogičnost, odnosno ta nelogičnost nas ne smeta.
U 4. fazi n-REM spavanja može se javiti noćni strah, kao i hodanje u snu. Noćni strah je izrazit osjećaj straha pri čemu se osoba često budi vrišteći! To treba razlikovati od noćne more (izrazito neugodan san) u REM fazi kod ljudi svih dobnih grupa. Noćni strah u n-REM fazi češće se javlja kod djece.
Što se tiče interpretacije snova, psiholozi su dugo bili pod uticajem Freuda, koji je snove smatrao odrazom "potisnutih" i "podsvjesnih" želja i misli, naročito seksualnih konflikata, ali koji su "kamuflirani". Danas se najprihvatljivijim tumačenjem smatra Hobsonova hipoteza sinteze aktivacije: sadržaj snova odražava slučajnu aktivaciju mozgovnih neuralnih krugova, bilo uslijed spontanog izbijanja, bilo uslijed djelovanja podražaja iz okoline, te tendenciju mozga da unese red i smisao toj nestrukturiranoj aktivnosti.
U REM fazi povećana je brzina toka krvi u vidnom području te smanjen protok krvi u donjem frontalnom području, koje je odgovorno za planiranje i organizaciju događaja u vremenu. Time se tumači pojava da se za vrijeme spavanja javljaju jasne vidne slike koje su loše organizirane u vremenu.
Uz noćni san mi također doživljavamo i sanjarenje. Jedan od definicija sanjarenja kaže da je to oblik pažnje usmjerene na primarne psihičke ili mentalne zadaće koje smo dobili ili na predmete koje izravno gledamo i slušamo, a namjeran na nadolazeće epizode osobnih potreba potaknutih unutrašnjim podražajima; sanjarenje je, dakle, jedan oblik budnog stanja. Tokom sanjarenja mi gubimo svijest o izvanjskom svijetu. Sanjarenja se obično događaju onda kada je situacija u vanjskom svijetu dosadna i bez promjena. Svi se slažu da sanjarenje ima ulogu u pripremi za buduće djelovanje (virtualno iskušavanje različitih životnih situacija).
Prema sadržaju postoje četiri vrste sanjarenja:
- samooptužujuće (što bi bilo da sam to uradio ili rekao, a ne ovo?)
- dobro kontrolirano i osmišljavajuće (planiranje)
- autističko (materijal povezan sa noćnim snom probija se i uznemirava svijest)
- neurotično (fantazije)
Commons ima datoteke na temu: Spavanje |