Razlika između verzija stranice "Pozitron"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.3) (Bot dodaje: pms:Positron |
|||
Red 33: | Red 33: | ||
{{Stub-fiz}} |
{{Stub-fiz}} |
||
[[Kategorija:Leptoni]] |
[[Kategorija:Leptoni]] |
||
[[ar:بوزيترون]] |
|||
[[be:Пазітрон]] |
|||
[[bg:Позитрон]] |
|||
[[bn:পজিট্রন]] |
|||
[[br:Pozitron]] |
|||
[[ca:Positró]] |
|||
[[cs:Pozitron]] |
|||
[[cv:Позитрон]] |
|||
[[da:Positron]] |
|||
[[de:Positron]] |
|||
[[el:Ποζιτρόνιο]] |
|||
[[en:Positron]] |
|||
[[eo:Pozitrono]] |
|||
[[es:Positrón]] |
|||
[[et:Positron]] |
|||
[[eu:Positroi]] |
|||
[[fa:پوزیترون]] |
|||
[[fi:Positroni]] |
|||
[[fr:Positron]] |
|||
[[gl:Positrón]] |
|||
[[he:פוזיטרון]] |
|||
[[hi:पोजीट्रॉन]] |
|||
[[hr:Pozitron]] |
|||
[[ht:Pozitwon]] |
|||
[[hu:Pozitron]] |
|||
[[id:Positron]] |
|||
[[is:Jáeind]] |
|||
[[it:Positrone]] |
|||
[[ja:陽電子]] |
|||
[[kk:Позитрон]] |
|||
[[kn:ಪಾಸಿಟ್ರಾನ್]] |
|||
[[ko:양전자]] |
|||
[[la:Positron]] |
|||
[[lt:Pozitronas]] |
|||
[[lv:Pozitrons]] |
|||
[[mn:Позитрон]] |
|||
[[nds:Positron]] |
|||
[[nl:Positron]] |
|||
[[nn:Positron]] |
|||
[[no:Positron]] |
|||
[[nov:Positrone]] |
|||
[[pl:Pozyton]] |
|||
[[pms:Positron]] |
|||
[[pnb:پوزیٹران]] |
|||
[[pt:Pósitron]] |
|||
[[qu:Pusitrun]] |
|||
[[ro:Pozitron]] |
|||
[[ru:Позитрон]] |
|||
[[sh:Pozitron]] |
|||
[[si:පොසිට්රෝනය]] |
|||
[[simple:Positron]] |
|||
[[sk:Pozitrón]] |
|||
[[sl:Pozitron]] |
|||
[[sr:Позитрон]] |
|||
[[su:Positron]] |
|||
[[sv:Positron]] |
|||
[[th:โพซิตรอน]] |
|||
[[tl:Positron]] |
|||
[[tr:Pozitron]] |
|||
[[uk:Позитрон]] |
|||
[[ur:مثبرقیہ]] |
|||
[[vi:Positron]] |
|||
[[war:Positron]] |
|||
[[zh:正電子]] |
Verzija na dan 11 mart 2013 u 15:07
POZITRON | |
---|---|
Antičestica | elektron |
Teorijsko predviđanje | Paul Dirac, 1928. |
Eksperimentalno otkriće | Carl D. Anderson, 1932. |
Masa | 9,1093826(16)·10−28 g |
Naboj | 1,602176462(63)·10−19 C |
Spin | 1/2 |
Pozitron je antičestica elektrona. Pozitron ima jednaku masu i spin (1/2) kao i elektron, ali suprotni električni naboj od elektrona. Dakle, pozitroni su u antimateriji ono što su elektroni u materiji. Pozitron nastaje u različitim procesima, kao npr. nuklearnim beta-radioaktivnim raspadom nekih radioizotopa, te nastankom para elektron-pozitron iz gama zrake (tj. fotona dovoljno visoke energije). Kada se pozitron sudari s elektronom oni se anihiliraju. Pri tome najčešće nastaju dva fotona gama-zraka. Stoga kada pozitron naleti na tvar brzo dolazi do njegove anihilacije. Tako je poluživot pozitrona kad naleti na molekularno sredstvo oko 400-500 ps (pikosekundi), a za metale je smanjen čak na 100 ps. Međutim, sam za sebe, pozitron je stabilna čestica antimaterije. Kada bi ga se moglo zadržati u permanentnoj izolaciji, izbjegla bi se anihalacija, i pozitron bi zauvijek živio, kao i elektron.
Paul Dirac je 1928. godine teorijski predvidio postojanje pozitrona. Prve eksperimentalne dokaze o postojanju te do tada nepoznate čestice 1932. godine objavio je Carl D. Anderson. Ta je čestica kasnije identificirana kao pozitron i predstavlja prvootkrivenu antičesticu u fizici. Anihilacija pozitrona s elektronom prvi puta je proučavana 1940. godine. Različite eksperimentalne tehnike kojima su se proučavale anihilacije pozitrona u okvirima nuklearne spektroskopije doživjele su poseban razvoj u dva desetljeća nakon 1945. godine.
Također pogledajte
Nedovršeni članak Pozitron koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.