Razlika između verzija stranice "Ferdinand Fellner"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: {{Infokutija biografija | ime = Ferdinand | prezime = Fellner | slika = Ferdinand_Fellner_jr.jpg | širina slike = | tekst uz s...
 
No edit summary
Red 34: Red 34:


[[1873.]] osnovao je sa svojim školskim drugom [[Hermann Helmer|Hermannom Helmerom]] zajednički arhitektonski studio [[Biro Fellner & Helmer|Büro Fellner & Helmer]], koji je postao najznačajniji projektantski studio za pozorišne zgrade (i druge zgrade javnog značaja) u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]]. Tome je umnogome pomoglo prijateljstvo ''Fellnera'' s ''Heinrichom Laubeom'' kasnijim direktorom bečkog ''Burgtheatera''. Uvijek je angažirao najpoznatije umjetnike za opremu enterijera, poput [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]].
[[1873.]] osnovao je sa svojim školskim drugom [[Hermann Helmer|Hermannom Helmerom]] zajednički arhitektonski studio [[Biro Fellner & Helmer|Büro Fellner & Helmer]], koji je postao najznačajniji projektantski studio za pozorišne zgrade (i druge zgrade javnog značaja) u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]]. Tome je umnogome pomoglo prijateljstvo ''Fellnera'' s ''Heinrichom Laubeom'' kasnijim direktorom bečkog ''Burgtheatera''. Uvijek je angažirao najpoznatije umjetnike za opremu enterijera, poput [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]].
Njegov najpoznatiji rad je ''Bečki Volkstheater''. [[1903]]. postao je šef [[K.u.k.|k.u.k.]] Višeg ureda za planiranje. ''Ferdinad Fellner'' je za [[Hrvatska|Hrvatsku]] značajan jer je zajedno sa svojim partnerom [[Hermann Helmer|Helmerom]] napravio najznačajnije kazališne zgrade u [[Zagreb|Zagrebu]], [[Rijeka|Rijeci]] i [[Varaždin|Varaždinu]].
Njegov najpoznatiji rad je ''Bečki Volkstheater''. [[1903]]. postao je šef [[K.u.k.|k.u.k.]] Višeg ureda za planiranje. ''Ferdinad Fellner'' je za [[Hrvatska|Hrvatsku]] značajan jer je zajedno sa svojim partnerom [[Hermann Helmer|Helmerom]] napravio najznačajnije kazališne zgrade u [[Zagreb|Zagrebu]], [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i [[Varaždin|Varaždinu]].


== Značajna djela ==
== Značajna djela ==

Verzija na dan 7 april 2013 u 18:39

Ferdinand
Zanimanjearhitekt
Pozorište Etablissement Ronacher u Beču

Ferdinand Fellner (mlađi) (Beč, * 19. aprila, 1847, Beč, 22. marta, 1916.) bio je austrijski arhitekt.

Biografija

Ferdinand je sin graditelja i arhitekta Ferdinanda Fellnera (starijeg). Studirao je na bečkoj Technischen Hochschule, ali je studij prekinuo i počeo raditi u očevu ateljeu. 1870. napravio je svoj prvi samostalni projekt za kazališnu zgradu Interimstheater u Brnu. Nakon očeve smrti, vodio je njegov atelier i započete poslove poput bečkog Stadttheatera, koji je 1884. izgorio.

1873. osnovao je sa svojim školskim drugom Hermannom Helmerom zajednički arhitektonski studio Büro Fellner & Helmer, koji je postao najznačajniji projektantski studio za pozorišne zgrade (i druge zgrade javnog značaja) u Austro-Ugarskoj monarhiji. Tome je umnogome pomoglo prijateljstvo Fellnera s Heinrichom Laubeom kasnijim direktorom bečkog Burgtheatera. Uvijek je angažirao najpoznatije umjetnike za opremu enterijera, poput Gustava Klimta. Njegov najpoznatiji rad je Bečki Volkstheater. 1903. postao je šef k.u.k. Višeg ureda za planiranje. Ferdinad Fellner je za Hrvatsku značajan jer je zajedno sa svojim partnerom Helmerom napravio najznačajnije kazališne zgrade u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu.

Značajna djela

  • Stadttheater, Beč (1884.) odnosno pregradnja iste zgrade u kazalište Etablissement Ronacher (Ronacher Theater), (1888.)
  • Volkstheater, Beč (1873. - 1893.)
  • Sveučilišna zvjezdarnica, Beč (1874. - 1878.)
  • Robna kuća Thonet, Beč (1884.)
  • Groblje Margaretenhof, Beč (1885.)
  • Stephaniewarte, na brdu Kahlenberg, Beč (1887.)
  • Konzerthaus, Ravensburg (1896. - 1897.)
  • Schauspielhaus, Hamburg (otvoren 1900.)
  • Glavna fasada kazališta, Theater an der Wien, Beč (1902.)
  • Konzerthaus, Beč (1913.)
  • Hessisches Staatstheater, Wiesbaden (1894.)
Kazalište u Odesi projekt Ferdinanda Fellnera

Vanjski linkovi