Razlika između verzija stranice "Gay-Lussacov zakon"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: premještanje 34 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici d:q202151 na Wikidati
m +{{Nedostaju izvori}}
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Gay-Lussacov zakon''' je jedan od dva zakona koji je dobio ime po francuskom hemičaru [[Joseph Louis Gay-Lussac]]u, a koji je u odnosu sa osobinama [[plin]]ova. Ovi zakoni su poznati pod istim imenom.
'''Gay-Lussacov zakon''' je jedan od dva zakona koji je dobio ime po francuskom hemičaru [[Joseph Louis Gay-Lussac]]u, a koji je u odnosu sa osobinama [[plin]]ova. Ovi zakoni su poznati pod istim imenom.



Verzija na dan 18 april 2013 u 22:48

Gay-Lussacov zakon je jedan od dva zakona koji je dobio ime po francuskom hemičaru Joseph Louis Gay-Lussacu, a koji je u odnosu sa osobinama plinova. Ovi zakoni su poznati pod istim imenom.

Zakon kombinovanih zapremina

Gay-Lussacov zakon, poznat i po nazivom zakon kombinovanih zapremina, kaže:

Omjer između kombinovanih zapremina plinova i produkta, ako je u plinovitom stanju, može biti izražen u malim cijelim brojevima

Gay-Lussac je otkrio ovaj zakon 1809. godine. To je igralo značajnu ulogu u razvoju moderne stehiometrije plina, jer je 1811. godine, Amedeo Avogadro iskoristio Gay-Lussacov zakon kako bi stvorio Avogadrov zakon.

Drugi zakon

U drugom zakonu, otkrivenom 1802. godine, kaže:

Pritisak stalne količine plina pri stalnoj zapremini je diretktno proporcionalan temperaturi u kelvinima.

Matematički izraženo::

or

gdje je:

P pritisak plina.
T temperatura plina (u kelvinima).
k konstanta.

Ovaj zakon je tačan jer temperatura je mjera kinetičke energije substance; kako se kinetičke energija plina povećaja, njegove čestice se brže sudarajua sa zidovima posude u kojoj se plin nalazi, tako povećavajući pritisak.

Jednostavan primjer kaže da ako povećate pomperaturu, povećat ćete i pritisak.

Za upoređivanje iste substance pod različitim uslovima, ovaj zakon se piše u formi:

Charlesov zakon je bio poznat pod nazivom Charles i Gay-Lussacov zakon, jer je Charles iskorisitio neke podatke od Gay-Lussaca kako bi formulisao svoj zakon. Međutim, posljednjih godina ovaj termin je izašao iz upotrebe pošto Gay-Lussac ima drugi, ali sa Charlesovim povezan zakon, koji je opisan u ovom članku. Forma koja povezuje Gay-Lussacov zakon, Charlesov zakon i Boyleov zakon tvori kombinovani plinski zakon. Tri plinska zakona u kombinaciji sa Avogardovim zakonom se genralizuje u zakon idealnog plina.

Također pogledajte

Reference

  • Castka, Joseph F.; Metcalfe, H. Clark; Davis, Raymond E.; Williams, John E. (2002). Modern Chemistry. Holt, Rinehart and Winston. ISBN 0-03-056537-5.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  • Guch, Ian (2003). The Complete Idiot's Guide to Chemistry. Alpha, Penguin Group Inc. ISBN 1-59257-101-8.
  • Mascetta, Joseph A. (1998). How to Prepare for the SAT II Chemistry. Barron's. ISBN 0-7641-0331-8.