Razlika između verzija stranice "Charles Fourier"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
m robot Dodaje: da:Charles Fourier |
||
Red 31: | Red 31: | ||
[[Kategorija:Francuski filozofi|Fourier, Charles]] |
[[Kategorija:Francuski filozofi|Fourier, Charles]] |
||
⚫ | |||
[[de:Charles Fourier]] |
[[de:Charles Fourier]] |
||
[[el:Σαρλ Φουριέ]] |
[[el:Σαρλ Φουριέ]] |
||
Red 40: | Red 41: | ||
[[fr:Charles Fourier]] |
[[fr:Charles Fourier]] |
||
[[gl:Charles Fourier]] |
[[gl:Charles Fourier]] |
||
⚫ | |||
[[he:שארל פורייה]] |
[[he:שארל פורייה]] |
||
[[hr:Charles Fourier]] |
|||
[[io:Charles Fourier]] |
[[io:Charles Fourier]] |
||
[[it:Charles Fourier]] |
[[it:Charles Fourier]] |
Verzija na dan 29 novembar 2006 u 22:25
François Marie Charles | |
---|---|
François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. april 1772. - Pariz, 10. oktobar 1837.), francuski utopijski socijalist
Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. vijeka. Potkraj života izvršio je velik utjecaj na francusku, evropsku pa i američku društvenu i političku misao.
Fourier u suvremenim društvenim prilikama vidi potpuno nijekanje čovječnosti. Antagonizam čovjeka i društva temeljno je obilježje cjelokupne historije. Njegove ideje održale su se u pojedinim aspektima nekih doktrina anarhista, kooperativnog i sindikalnog pokreta, a može se reći da su anticipirale i određene postavke suvremene industrijske psihologije te sociologije rada. Njegove kritike, uprene protiv egoistične anarhije građanskog društva, protiv cjepkanja vlasništva, njegovo shvaćanje države kao oruđa trgovačke i financijske aristokracije za ugnjetavanje naroda, te shvaćanje građanske demokracije kao "prava jačega", čine ga sastavnim dijelom one društveno-kritičke misli koja je u marksizmu našla svoj praktično-revolucionaran i znanstveni sadržaj. Doktrine sistematizirao je njegov učenik V. Considerant, a popularizirane su u časopisima Le Phalanstere i La Phalange.
Djela
- "Teorija četiriju pokreta i općih sudbina",
- "Teorija sveopćeg jedinstva i novi industrijski i društveni svijet".