Razlika između verzija stranice "Charles Fourier"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Zumbulka (razgovor | doprinosi)
No edit summary
 
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: da:Charles Fourier
Red 31: Red 31:
[[Kategorija:Francuski filozofi|Fourier, Charles]]
[[Kategorija:Francuski filozofi|Fourier, Charles]]


[[da:Charles Fourier]]
[[de:Charles Fourier]]
[[de:Charles Fourier]]
[[el:Σαρλ Φουριέ]]
[[el:Σαρλ Φουριέ]]
Red 40: Red 41:
[[fr:Charles Fourier]]
[[fr:Charles Fourier]]
[[gl:Charles Fourier]]
[[gl:Charles Fourier]]
[[hr:Charles Fourier]]
[[he:שארל פורייה]]
[[he:שארל פורייה]]
[[hr:Charles Fourier]]
[[io:Charles Fourier]]
[[io:Charles Fourier]]
[[it:Charles Fourier]]
[[it:Charles Fourier]]

Verzija na dan 29 novembar 2006 u 22:25

François Marie Charles

François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. april 1772. - Pariz, 10. oktobar 1837.), francuski utopijski socijalist

Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. vijeka. Potkraj života izvršio je velik utjecaj na francusku, evropsku pa i američku društvenu i političku misao.

Fourier u suvremenim društvenim prilikama vidi potpuno nijekanje čovječnosti. Antagonizam čovjeka i društva temeljno je obilježje cjelokupne historije. Njegove ideje održale su se u pojedinim aspektima nekih doktrina anarhista, kooperativnog i sindikalnog pokreta, a može se reći da su anticipirale i određene postavke suvremene industrijske psihologije te sociologije rada. Njegove kritike, uprene protiv egoistične anarhije građanskog društva, protiv cjepkanja vlasništva, njegovo shvaćanje države kao oruđa trgovačke i financijske aristokracije za ugnjetavanje naroda, te shvaćanje građanske demokracije kao "prava jačega", čine ga sastavnim dijelom one društveno-kritičke misli koja je u marksizmu našla svoj praktično-revolucionaran i znanstveni sadržaj. Doktrine sistematizirao je njegov učenik V. Considerant, a popularizirane su u časopisima Le Phalanstere i La Phalange.

Djela

  • "Teorija četiriju pokreta i općih sudbina",
  • "Teorija sveopćeg jedinstva i novi industrijski i društveni svijet".