Razlika između izmjena na stranici "Ključ (stari grad)"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Uklonjeno 189 bajtova ,  prije 14 godina
m
Poništene izmjene koje je napravio 85.94.130.139, vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao EmxBot
m (Poništene izmjene koje je napravio 85.94.130.139, vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao EmxBot)
 
==Historija==
Na obroncima ispod Babe planine uočava se kupasto uzvišenje sa ostacima Sandaljeve rezidencije Ključa, njegovog najvažnijeg grada u kome je izdao najviše povelja. Njegova žena, Jelena, kćerka kneza Lazara i udovica Balšića, izgradila je crkvu pred gradom, pod Makovim valom, na crkvini iza kuće Šulića, na Begluku, na Šušnjetici i Hanskoj glavici. Sandaljev nasljednik, Stefan Vukčić, često je boraveći u Ključu primao poslanstva, mada već tada grad nije imao isti status. /Ispravak: crkve nije bilo a u Kljucu se nalazi po starini druga dzamija u Bosni i Hercegovini. Sve osobe gore navedene su bile bosanske vjere koja nije poznavala vjerske objekte kao takve/
 
Nije objašnjeno zašto se Ključ ne navodi već u prvoj povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa iz 1444. godine, kada se potvrđuju posjedi Stefana Kosače. Kao castrum Glutsch pominje se 1448. g., a kao civitate Cluz cum castris et partinentiis suis, 1454. godine.
 
Jedno od najinteresantnijih pitanja se odnosi na prilagođavanje novoj tehnici ratovanja. Sudeći prema ostacima strijelnica i topovskih otvora, grad je bio mnogo bezbjedniji od [[Blagaj]]a i [[Samobor]]a. Prevazilaženjem prvobitne izgradnje čvrstih i masivnih konstrukcija, odbrambeni smisao je dobijao na obimnijim izmjenama. Vjerovatno je to razlog više za proučavanje promjena u temeljima kula i zidova. Za unošenje ratnih sprava mogli su poslužiti veliki polukružni otvori. Ipak, položaj kula i objekata Donjeg grada nije moguće ustanoviti bez istraživanja, mada se u manjoj mjeri isti problem osjeća i u gornjogradskoj fortifikaciji. Povećanje nosivosti donjih zidnih površina nije bilo od uticaja na gornje završetka koji su se vremenom sve više obrušavali. Do osme decenije XIV vijeka, visina kula nije povećavana. Krajem XIV i početkom XV vijeka otpočela su pojačavanja zidova, tako da je danas gotovo nemoguće potpuno uočavanje prvobitne zidne teksture. Spolja su doživjele zadebljanja preziđivanjem, pri dnu mnogo debljim, pri vrhu mnogo užim. Ta okolnost je smanjila efikasnost urušavanja topovskim gađanjem. Da li je u to doba ispred grada podignut novi zid ili rov ne može se zaključiti bez pomoći arheologije. Sličan zaključak se odnosi i na ojačavanje kula koja su sprječavala prilaz kontraforima.
 
 
==Vanjski linkovi==
8.242

izmjene

Navigacija