Razlika između verzija stranice "Omer-paša Latas"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 194.166.13.215 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Addbot
m Banja Luci -> Banjoj Luci
Red 3: Red 3:
== Rođenje i život ==
== Rođenje i život ==


'''Omer-paša Latas''' se rodio 24. septembra [[1806]]. godine, kao Srbin Mihailo Latas, u [[Janja Gora|Janjoj Gori]], općina [[Plaški]], a umro je septembra[[1871]]. godine u [[Istanbul]]u. Kao oficirsko dijete učio je kadetsku školu u [[Gospić]]u i stupio u vojsku kao kadet-narednik. Prebjegao je u [[Bosna|Bosnu]] [[1827]]. godine zbog pronevjeravanja novca. U [[Banja Luka|Banja Luci]] je primio [[islam]]. Odatle odlazi u [[Vidin]] gdje boravi neko vrijeme. Kada je došao u Istanbul, postao je učitelj crtanja prijestolonasljednika [[Abdul Medžid|Abdul Medžida]]. Postao je [[pukovnik]] [[1838]]. godine, a potom [[paša]], kad je Abdul Medžid stupio na vlast. Bio je odličan vojnik. U krvi je ugušio pobune u [[Sirija|Siriji]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Kurdistan|Kurdistanu]]. Vrlo mlad imenovan je za [[maršal|maršala]], tj. [[mušir|mušira]]. Godine [[1848]]/[[1849|49]]. sa [[Rusija|Rusima]] okupirao [[Dunavske kneževine]]. Slomio je ustanak [[bosanski begovat|bosanskog begovata]] na čelu sa vezirom [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetan Gradaščevićem]] [[1850]]. godine. Oko hiljadu najuglednijih aga i begova je pozatvarao, a oko 400 poslao okovane u Istanbul. Godine [[1853]]. osvojio bi [[Crna Gora|Crnu Goru]], da to nisu spriječile [[Austrija]] i [[Rusija]]. U [[Krimski rat|Krimskom ratu]] 1853. bio je [[komandant]] turske vojske na [[dunav]]skoj liniji i dobio titulu [[Serdari Ekrem|serdari ekrema]] (veliki vojskovođa). U Krimskom ratu je sa [[Engleska|engleskim]] i [[Francuska|francuskim]] saveznicima učestvovao u opsadi [[Savestopolj]]a, te u borbama na [[Kavkaz]]u. Ugušio je ustanke u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]]. Godine [[1861]], kada je bio na pomolu rat sa Crnom Gorom, ponovo je poslat da interveniše no do rata nije došlo zauzimanjem [[Velike Sile|Velikih sila]]. Gušio je i [[Grčka|grčki]] ustanak na [[Krit|Kritu]] [[1867]]. godine i pošto nije do kraja, zbog loše turske flote i nedostatka sredstava, mogao da sprovede blokadu ostrva sam se povukao 1868. godine. U [[Pariz|Parizu]] je bio [[1865]]. godine kao glavni vrhovni komandant turske vojske.
'''Omer-paša Latas''' se rodio 24. septembra [[1806]]. godine, kao Srbin Mihailo Latas, u [[Janja Gora|Janjoj Gori]], općina [[Plaški]], a umro je septembra[[1871]]. godine u [[Istanbul]]u. Kao oficirsko dijete učio je kadetsku školu u [[Gospić]]u i stupio u vojsku kao kadet-narednik. Prebjegao je u [[Bosna|Bosnu]] [[1827]]. godine zbog pronevjeravanja novca. U [[Banja Luka|Banjoj Luci]] je primio [[islam]]. Odatle odlazi u [[Vidin]] gdje boravi neko vrijeme. Kada je došao u Istanbul, postao je učitelj crtanja prijestolonasljednika [[Abdul Medžid|Abdul Medžida]]. Postao je [[pukovnik]] [[1838]]. godine, a potom [[paša]], kad je Abdul Medžid stupio na vlast. Bio je odličan vojnik. U krvi je ugušio pobune u [[Sirija|Siriji]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Kurdistan|Kurdistanu]]. Vrlo mlad imenovan je za [[maršal|maršala]], tj. [[mušir|mušira]]. Godine [[1848]]/[[1849|49]]. sa [[Rusija|Rusima]] okupirao [[Dunavske kneževine]]. Slomio je ustanak [[bosanski begovat|bosanskog begovata]] na čelu sa vezirom [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetan Gradaščevićem]] [[1850]]. godine. Oko hiljadu najuglednijih aga i begova je pozatvarao, a oko 400 poslao okovane u Istanbul. Godine [[1853]]. osvojio bi [[Crna Gora|Crnu Goru]], da to nisu spriječile [[Austrija]] i [[Rusija]]. U [[Krimski rat|Krimskom ratu]] 1853. bio je [[komandant]] turske vojske na [[dunav]]skoj liniji i dobio titulu [[Serdari Ekrem|serdari ekrema]] (veliki vojskovođa). U Krimskom ratu je sa [[Engleska|engleskim]] i [[Francuska|francuskim]] saveznicima učestvovao u opsadi [[Savestopolj]]a, te u borbama na [[Kavkaz]]u. Ugušio je ustanke u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]]. Godine [[1861]], kada je bio na pomolu rat sa Crnom Gorom, ponovo je poslat da interveniše no do rata nije došlo zauzimanjem [[Velike Sile|Velikih sila]]. Gušio je i [[Grčka|grčki]] ustanak na [[Krit|Kritu]] [[1867]]. godine i pošto nije do kraja, zbog loše turske flote i nedostatka sredstava, mogao da sprovede blokadu ostrva sam se povukao 1868. godine. U [[Pariz|Parizu]] je bio [[1865]]. godine kao glavni vrhovni komandant turske vojske.


== Omer-paša Latas u Bosni ==
== Omer-paša Latas u Bosni ==

Verzija na dan 2 juli 2013 u 00:28

Omer-paša Latas (1806. - 1871.)

Rođenje i život

Omer-paša Latas se rodio 24. septembra 1806. godine, kao Srbin Mihailo Latas, u Janjoj Gori, općina Plaški, a umro je septembra1871. godine u Istanbulu. Kao oficirsko dijete učio je kadetsku školu u Gospiću i stupio u vojsku kao kadet-narednik. Prebjegao je u Bosnu 1827. godine zbog pronevjeravanja novca. U Banjoj Luci je primio islam. Odatle odlazi u Vidin gdje boravi neko vrijeme. Kada je došao u Istanbul, postao je učitelj crtanja prijestolonasljednika Abdul Medžida. Postao je pukovnik 1838. godine, a potom paša, kad je Abdul Medžid stupio na vlast. Bio je odličan vojnik. U krvi je ugušio pobune u Siriji, Albaniji i Kurdistanu. Vrlo mlad imenovan je za maršala, tj. mušira. Godine 1848/49. sa Rusima okupirao Dunavske kneževine. Slomio je ustanak bosanskog begovata na čelu sa vezirom Husein-kapetan Gradaščevićem 1850. godine. Oko hiljadu najuglednijih aga i begova je pozatvarao, a oko 400 poslao okovane u Istanbul. Godine 1853. osvojio bi Crnu Goru, da to nisu spriječile Austrija i Rusija. U Krimskom ratu 1853. bio je komandant turske vojske na dunavskoj liniji i dobio titulu serdari ekrema (veliki vojskovođa). U Krimskom ratu je sa engleskim i francuskim saveznicima učestvovao u opsadi Savestopolja, te u borbama na Kavkazu. Ugušio je ustanke u Mesopotamiji. Godine 1861, kada je bio na pomolu rat sa Crnom Gorom, ponovo je poslat da interveniše no do rata nije došlo zauzimanjem Velikih sila. Gušio je i grčki ustanak na Kritu 1867. godine i pošto nije do kraja, zbog loše turske flote i nedostatka sredstava, mogao da sprovede blokadu ostrva sam se povukao 1868. godine. U Parizu je bio 1865. godine kao glavni vrhovni komandant turske vojske.

Omer-paša Latas u Bosni

Pobune bosanskih prvaka protiv osmanlijske vlasti i sporo provođenje reformi, utjecali su na odluku Porte, da u Bosanski ejalet pošalje Omer-pašu Latasa, vojskovođu sa iskustvom u gušenju pobuna u provincijama. Po dolasku u Sarajevo 1850. godine, okupio je bosanske prvake, pročitao im ferman i zatražio da reforme provedu u praksu. Bosanski ejalet su ipak zahvatili nemiri. Izbile su bune u Bosanskoj Krajini, Posavini, Hercegovini i srednjoj Bosni. Sve su bile vojno ugušene,a sljedila su ubistva i progoni bosanskih prvaka. Latasova naredba o oduzimanju oružja civilnom stanovništvu izazvala je bunu u Hercegovini 1851. godine.

Život kao roman

Nobelovac Ivo Andrić u svom romanu „Omerpaša Latas“ (izdatom posthumno 1977.) obrađuje Omerpašin lik i djelo. Radnja romana je smještena u vrijeme Latasovog vojevanja u Bosni i Hercegovini [1]

Reference