Razlika između verzija stranice "Doroteja Vidinska"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
m Poništene izmjene koje je napravio 92.36.180.155 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERminator |
||
Red 43: | Red 43: | ||
Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoja]], vanbračni sin Dorotejinog muža. <ref name=Strayer> Joseph Reese Strayer, ''Dictionary of the Middle Ages'', Scribner, 1989. </ref><ref>Vjekoslav Klaić, ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'', Tiskom Dioničke tiskare, 1882.</ref> Smatra se da je kraljica Doroteja umrla [[1390]]. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom [[Albert III, vojvoda Austrije|Albertom III]] o mogućem braku s nekom [[Habsburgovci|Habsburgovkom]]. <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref><ref name="Imamović"> Enver Imamović, ''Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga'': Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Međunarodni centar za mir, 1995</ref> |
Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoja]], vanbračni sin Dorotejinog muža. <ref name=Strayer> Joseph Reese Strayer, ''Dictionary of the Middle Ages'', Scribner, 1989. </ref><ref>Vjekoslav Klaić, ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'', Tiskom Dioničke tiskare, 1882.</ref> Smatra se da je kraljica Doroteja umrla [[1390]]. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom [[Albert III, vojvoda Austrije|Albertom III]] o mogućem braku s nekom [[Habsburgovci|Habsburgovkom]]. <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref><ref name="Imamović"> Enver Imamović, ''Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga'': Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Međunarodni centar za mir, 1995</ref> |
||
== Dorotejina imena na drugim jezicima == |
|||
* Български - Доротея Българска |
|||
* English - Dorothea of Bulgaria |
|||
* Español - Dorotea de Bulgaria |
|||
* Magyar - Sisman Dorottya |
|||
* Српски / srpski - Доротеја Видинска |
|||
== Preci == |
== Preci == |
Verzija na dan 31 juli 2013 u 12:38
Doroteja Vidinska | |
---|---|
Krunidba | 26.10.1377. |
Vladavina | 8. decembar 1374. - 26. oktobar 1377. |
Prethodnik | Elizabeta Pjast |
Nasljednik | niko |
Vladavina | 26. oktobar 1377. - 23. august 1390. |
Prethodnik | niko |
Supružnik | Tvrtko I, kralj Bosne |
Djeca | Tvrtko II, kralj Bosne ? |
Dinastija | Šišman |
Otac | Ivan Sracimir, car Bugarske |
Majka | Ana (Slava) Vlaška |
Rođenje | 1355 Vidin ( Bugarsko carstvo ) |
Smrt | prije 1390. ili 23. august 1390. Bosna |
Mjesto sahrane | Mile |
Doroteja Vidinska Šišman poznata kao Doroteja Bdinska , Doroslava Bugarska ( Vidinski dvor 1355 - prije 1382. ili 23. august 1390.) je bila kćerka bugarskog cara Ivana Aleksandra Sracimira Šišmana i njegove supruge Ane Slave od Vlaške . Bila je princeza Vidnske despotovine i Bugarskog carstva , te brakom kraljica Bosne kao supruga Stjepana Tvrtka I Vladislavića Kotromanića.
Porijeklo i porodica
Doroteja je rođena 1355. godine u dvorcu Vidin, tadašnjem sjedištu Vidinske kneževine.Dorotejini roditelji su bili Ana Slava Vlaška i Sracimir , car Bugarske .Pored Doroteje Ana i Sracimir su imali još dvoje djece :
- Konstatina , posljednji Bugarski car i Vidinski despot
- kćer nepoznatog imena umrla prije 1374. godine
Djetinstvo u Ugarskoj
Bila je kćerka bugarskog cara Ivana Sracimira i njegove žene Ane, kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj Ludovik I Veliki, kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju.[1]
Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice Elizabete, kraljeve majke, [2] i kraljice Elizabete, kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.[1] Ludovik I ju je zaručio za Tvrtka, prvog rođaka njegove supruge Elizabete. [2]
Brak
Doroteja se udala za Tvrtka 8. decembra 1374. godine [3] i postala banica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano. [3] Godine 1377. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.
Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja Tvrtka II, dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i Ostoja, vanbračni sin Dorotejinog muža. [4][5] Smatra se da je kraljica Doroteja umrla 1390. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom Albertom III o mogućem braku s nekom Habsburgovkom. [6][7]
Preci
Reference
- ^ a b Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine
- ^ a b Mladen Ančić, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
- ^ a b Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
- ^ Joseph Reese Strayer, Dictionary of the Middle Ages, Scribner, 1989.
- ^ Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Tiskom Dioničke tiskare, 1882.
- ^ Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine
- ^ Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća, Međunarodni centar za mir, 1995
Vanjske povjeznice
Istorijska biblioteka: Doroteja Vidinska
Titule po braku | ||
---|---|---|
Prethodnik: / |
Kraljica Bosne 1377-1390 |
Nasljednik: Jelena Gruba |