Razlika između verzija stranice "Smail-aga Čengić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici d:q6470657 na Wikidati
Red 8: Red 8:
Kada je Smail-aga došao u [[Gacko]] [[1814]] godine nastanio se u Cernici, a zatim u Kuli Fazlagića i konačno u Lipniku kod Havtovca. U Lipniku je sagradio čifluk s velikom kulom, malom džamijom i više stambenih objekata. Čengići su imali kule i čardake u Maloj Gračanici, Srđevcima, Lukavicama, Fojnici, Černici.
Kada je Smail-aga došao u [[Gacko]] [[1814]] godine nastanio se u Cernici, a zatim u Kuli Fazlagića i konačno u Lipniku kod Havtovca. U Lipniku je sagradio čifluk s velikom kulom, malom džamijom i više stambenih objekata. Čengići su imali kule i čardake u Maloj Gračanici, Srđevcima, Lukavicama, Fojnici, Černici.


Od [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], opisan je kao glavna ličnost u epu "Smrt Smail-age Čengića" vrlo pristrasno i licemjerno{{Izvor}}. Taj Mažuranićev spjev objavljen je u "Iskri" [[1846]]. godine, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemačkoj kaže: "''Smail-agu je Mazuranić krivo i nepravedno opisao. Naše su simpatije uz odvažnog i neustrašivog junaka Smail-agu Čengića, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Čengić je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra.''"<ref>Hrvatsko kolo i citirano djelo, str.105 i 106.</ref>
Od [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], opisan je kao glavna ličnost u epu "Smrt Smail-age Čengića" vrlo pristrasno i licemjerno{{Izvor}}. Taj Mažuranićev spjev objavljen je u "Iskri" [[1846]]. godine, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemačkoj kaže: "''Smail-agu je Mažuranić krivo i nepravedno opisao. Naše su simpatije uz odvažnog i neustrašivog junaka Smail-agu Čengića, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Čengić je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra.''"<ref>Hrvatsko kolo i citirano djelo, str.105 i 106.</ref>


Da se kod ubistva Smail-age Čengića, stvarno radilo o podmukloj kukavičkoj ulozi aktera ubistva, a posebno Novice Cerovića, potvrđuje i spjev koji glasi:
Da se kod ubistva Smail-age Čengića, stvarno radilo o podmukloj kukavičkoj ulozi aktera ubistva, a posebno Novice Cerovića, potvrđuje i spjev koji glasi:

Verzija na dan 8 august 2013 u 14:56

Smail-aga Čengić je bio ajan, muteselim i general turske vojske.

Biografija

Rođen je 1788 (1780.) godine u selu Jelašica, udaljenom 3,5 km od Kalinovika. Kao mlad se istakao junaštvom i borbama od 1809-1810. godine, protiv srpskih ustanika. Kao mlad general, na poziv sultana, ugušio je ustanke u Srbiji i Egiptu. Za ove zasluge proglašen je carskim zlatnim binjižem i imenovan kapidžibašom.

Kada je Smail-aga došao u Gacko 1814 godine nastanio se u Cernici, a zatim u Kuli Fazlagića i konačno u Lipniku kod Havtovca. U Lipniku je sagradio čifluk s velikom kulom, malom džamijom i više stambenih objekata. Čengići su imali kule i čardake u Maloj Gračanici, Srđevcima, Lukavicama, Fojnici, Černici.

Od Ivana Mažuranića, opisan je kao glavna ličnost u epu "Smrt Smail-age Čengića" vrlo pristrasno i licemjerno[nedostaje referenca]. Taj Mažuranićev spjev objavljen je u "Iskri" 1846. godine, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemačkoj kaže: "Smail-agu je Mažuranić krivo i nepravedno opisao. Naše su simpatije uz odvažnog i neustrašivog junaka Smail-agu Čengića, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Čengić je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra."[1]

Da se kod ubistva Smail-age Čengića, stvarno radilo o podmukloj kukavičkoj ulozi aktera ubistva, a posebno Novice Cerovića, potvrđuje i spjev koji glasi:

"Ceroviću u z´o čas ti bilo!
Što izdade svoga gospodara?
Izdalo te ljeto i godina.
Za rukom ti ništa ne nicalo
A, na kuli čedo ne plakalo..."[2]

Godine 1836. u Grahovskoj bici protiv Crnogoraca ispoljio je veliko junaštvo sa svojim Hercegovcima. U tom boju je poginulo devet Petrovića. To mu Petrovići nikad nisu mogli oprostiti. Na prevaru iz zasjede je ubijen Smail-aga Čengić 1840. godine na Mletičaku. Sa još 70 svojih Gačana, među kojima su bile poznate ličnosti kraja: Bešo Tanović, Ferhat Krvavac - bajraktar. U prevari i izdaji istakli su se Petar Petrović Njegoš i Novica Cerović. Pokopan je u svom turbetu u Lipniku. Bio je oženjen Ćelebijom Hasanbegović i iza sebe je ostavio sedam sinova.[nedostaje referenca]

Reference

  1. ^ Hrvatsko kolo i citirano djelo, str.105 i 106.
  2. ^ Osman Nuri Hadžic, Pogibija Smail-age Čengića, Sarajevo, str.16