Razlika između verzija stranice "Ademaga Mešić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Pronađena prazna sekcija. Dodajem šablon {{Proširiti sekciju}}.
Red 22: Red 22:
==Biografija==
==Biografija==


Izdanak je ugledne trgovačke porodice. Pripadao je krugu napredne bošnjačke inteligencije i izražavao je cijeli život interese onog dijela bošnjačkog družtva koje je prihvatalo i podržavalo tekovine modernog doba. Bio je najveći bošnjački [[vakif]]{{Izvor}} u kulturi prve polovine 20. vijeka, jer je svoje bogatstvo nesebično stavio u funkciju prosvjećivanja [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Bio je član [[Muslimanska napredna stranka|MNS]], [[Jugoslovenska muslimanska organizacija|JMO]], [[MO HSS]] i [[Ustaše|ustaškog pokreta]].
Izdanak je ugledne trgovačke porodice. Pripadao je krugu napredne bošnjačke inteligencije i izražavao je cijeli život interese onog dijela bošnjačkog družtva koje je prihvatalo i podržavalo tekovine modernog doba. Bio je najveći bošnjački [[vakif]] u kulturi prve polovine 20. vijeka, jer je svoje bogatstvo nesebično stavio u funkciju prosvjećivanja [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Bio je član [[Muslimanska napredna stranka|MNS]], [[Jugoslovenska muslimanska organizacija|JMO]], [[MO HSS]] i [[Ustaše|ustaškog pokreta]].


U bošnjačkoj kulturi pojavljuje se kao vlasnik listova ''[[Behar (časopis)|Behar]]'', ''[[Ogledalo (časopis)|Ogledalo]]'' i ''[[Muslimanska svijest]]'', te značajni pomagatelj društava ''[[Gajret (društvo)|Gajreta]]'' i ''[[Narodna uzdanica|Narodne uzdanice]]''. Bio je većinski vlasnik [[Islamska štamparija|Islamske štamparije]], osnivač prve bošnjačke banke te mnogobrojnih zadružnih saveza, predsjednik [[Muslimanska napredna stranka|Muslimanske napredne stranke]], član [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]], a u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[doglavnik]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]].
U bošnjačkoj kulturi pojavljuje se kao vlasnik listova ''[[Behar (časopis)|Behar]]'', ''[[Ogledalo (časopis)|Ogledalo]]'' i ''[[Muslimanska svijest]]'', te značajni pomagatelj društava ''[[Gajret (društvo)|Gajreta]]'' i ''[[Narodna uzdanica|Narodne uzdanice]]''. Bio je većinski vlasnik [[Islamska štamparija|Islamske štamparije]], osnivač prve bošnjačke banke te mnogobrojnih zadružnih saveza, predsjednik [[Muslimanska napredna stranka|Muslimanske napredne stranke]], član [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]], a u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[doglavnik]] ustaškog vođe [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]].

Verzija na dan 11 august 2013 u 12:10

Ademaga

Ademaga Mešić (1861-1945) rođen je u Tešnju, bio je pisac i političar.

Biografija

Izdanak je ugledne trgovačke porodice. Pripadao je krugu napredne bošnjačke inteligencije i izražavao je cijeli život interese onog dijela bošnjačkog družtva koje je prihvatalo i podržavalo tekovine modernog doba. Bio je najveći bošnjački vakif u kulturi prve polovine 20. vijeka, jer je svoje bogatstvo nesebično stavio u funkciju prosvjećivanja Bošnjaka. Bio je član MNS, JMO, MO HSS i ustaškog pokreta.

U bošnjačkoj kulturi pojavljuje se kao vlasnik listova Behar, Ogledalo i Muslimanska svijest, te značajni pomagatelj društava Gajreta i Narodne uzdanice. Bio je većinski vlasnik Islamske štamparije, osnivač prve bošnjačke banke te mnogobrojnih zadružnih saveza, predsjednik Muslimanske napredne stranke, član Bosanskog sabora, a u toku Drugog svjetskog rata doglavnik ustaškog vođe Ante Pavelića.

Suđenje

6. maja 1945. godine napušta Zagreb, zajedno s članovima Vlade NDH i drugim dužnosnicima, te odlazi u Austriju. Britanski vojnici ga hapse 17. maja 1945. godine i zatvaraju u logoru Spittalu an der Drau a 18. maja je u Sankt Jakobu im Rosentalu izručen jugoslavenskim vlastima. [1] Od Vojnog suda JNA u Zagrebu optužen je za "veleizdaju i ratni zločin" na temelju "Uredbe o vojnim sudovima" iz 1944. godine.[2]

Djela

  • Carevićev grob, drama, (poslije preuređena u Ismet i Almera);
  • Namet na vilajet, brošura, 1917.;
  • Ademaga Mešić, Moj odgovor bezimenim klevetnicima i drugi tekstovi, Tešanj, 1998. (priredio Amir Brka);

Reference

Vanjski linkovi