Razlika između verzija stranice "Gudački instrumenti"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
No edit summary
Red 14: Red 14:
* [[Kontrabas]]
* [[Kontrabas]]
* [[Gusle]]
* [[Gusle]]


Violina je žičani gudački instrument sa četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ violina posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi vitula što označava žičani instrument.
Historija[uredi]

Violina je nastala u sjevernoj Italiji u ranom 16. vijeku. Prvi graditelji violina vjerovatno su spojili elemente tri tada raširena instrumenta: rebek koji je bio u upotrebi od 10. vijeka (nastao od arapskog instrumenta zvanog rabab), renesansne gusle i lira da braccio. Jedan od najranijih detaljnih opisa tog instrumenta, uključujući i njegovo ugađanje je Jambe de Ferov Epitome musical, objavljen u Lyonu 1556. Do tada se violina već bila počela širiti Evropom. Najstariju dokumentiranu violinu sa četiri žice nalik današnjoj, izgradio je 1555. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri žice. Postala je omiljeni instrument među uličnim sviračima i plemstvom, što pokazuje i činjenica da je francuski kralj Karlo IX 1560. godine od Amatija naručio 24 violine. Iz toga kompleta je i najstarija očuvana violina poznata kao "Karlo IX", proizvedena u Cremoni oko 1560. Violina "Mesija" ili "Le Messie" (poznata i kao "Salabue" koju je proizveo Antonio Stradivari 1716. nikada nije korištena i još uvijek je u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi u muzeju Ashmolean u Oxfordu.


{{Muzika}}
{{Muzika}}



Verzija na dan 30 septembar 2013 u 17:55

Gudalo

Gudački instrumenti su muzički instrumenti koji pripadaju grupi žičanih instrumenata i koji se sviraju tako što se gudalom povlači preko žica.

Danas se u klasičnoj muzici koriste četiri standardna gudačka instrumenta: violina, viola, violončelo i kontrabas. U posljednje vrijeme pokušava se oživjeti upotreba izumrlih gudačkih instrumenata za potrebe stilskog izvođenja stare muzike. Danas se u tehno muzici koriste čak i električni gudački instrumenti.

Gudački instrumenti odlikuju se širokim registrom (dakle u mogućnosti su svirati velik broj tonova), sposobnošću regulisanja dinamike, agogike i boje tona (što omogućuje izražajnost) te virtuozitetom. Zato su prihvaćeni kao najvažniji instrumenti u klasičnoj muzici. Čine temelj simfonijskog orkestra i imaju važne dionice u komornim sastavima.


Gudački instrumenti


Violina je žičani gudački instrument sa četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ violina posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi vitula što označava žičani instrument. Historija[uredi]

Violina je nastala u sjevernoj Italiji u ranom 16. vijeku. Prvi graditelji violina vjerovatno su spojili elemente tri tada raširena instrumenta: rebek koji je bio u upotrebi od 10. vijeka (nastao od arapskog instrumenta zvanog rabab), renesansne gusle i lira da braccio. Jedan od najranijih detaljnih opisa tog instrumenta, uključujući i njegovo ugađanje je Jambe de Ferov Epitome musical, objavljen u Lyonu 1556. Do tada se violina već bila počela širiti Evropom. Najstariju dokumentiranu violinu sa četiri žice nalik današnjoj, izgradio je 1555. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri žice. Postala je omiljeni instrument među uličnim sviračima i plemstvom, što pokazuje i činjenica da je francuski kralj Karlo IX 1560. godine od Amatija naručio 24 violine. Iz toga kompleta je i najstarija očuvana violina poznata kao "Karlo IX", proizvedena u Cremoni oko 1560. Violina "Mesija" ili "Le Messie" (poznata i kao "Salabue" koju je proizveo Antonio Stradivari 1716. nikada nije korištena i još uvijek je u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi u muzeju Ashmolean u Oxfordu.


Error using {{music}}: unable to parse music symbol ""


Nedovršeni članak Gudački instrumenti koji govori o muzici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.