Maglaj

Maglaj
Grad
Grad Maglaj
Maglaj iz zraka Maglaj iz zraka
Grb
Maglaj Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°33′N 18°6′E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Kanton	Zeničko-dobojski
Općina	Maglaj
Vlada
• Gradonačelnik	Mehmed Mustabašić (SDA)
Stanovništvo
• Procjena (2012 )	23 329
• Općina	43 388
• Općina (gustoća)	/km2
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	74250
Pozivni broj	(+387) 32
Veb-sajt	Općina Maglaj

Maglaj jedna je od 12 općina u Zeničko-dobojskom kantonu. Centar općine je grad Maglaj. Grad se prvi put izravno spominje u poznatoj povelji "Sub castro nostro Maglay" (pod našom tvrđavom Maglaj).

Prije odbrambenog rata (1992-1995) Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja. Maglaj ima neke vrlo vrijedne znamenitosti, kao što je Jusuf-pašina "Kuršumlija" džamija (izgrađena 1560. godine), Crkva Sv. Leopolda, Hram Proroka Ilije (izgrađen 1909), Maglajska tvrđava "Gradina" i drugi vrijedni spomenici.

Historija

Osamnaestog septembra 1408. ugarski kralj Sigismund Luksemburški napisao je u svojoj čuvenoj povelji "Sub castro nostro Maglay" - "Pod našom tvrđavom Maglaj". Ambasador Mađarske u BiH Imre Varga predao je načelniku Mehmedu Mustabašiću autentične kopije dvije srednjovjekovne mađarske povelje u kojima se prvi put spominje ime grada Maglaja. Sigismund Luksemburški bio je mađarski, njemački i češki kralj te germansko-rimski car i boravio je u Maglaju 1408. godine. O tome svjedoče dvije povelje koje je izdao 18. i 21. septembra. Originali ovih dokumenata nalaze se u arhivi u Bratislavi u Slovačkoj, a autentične kopije u Državnoj arhivi Mađarske. Historičari za Sigismunda kažu da je bio najugledniji vladar Evrope svog doba. Kao centar svoje vladavine uredio je Budim, koji je bio središte Evrope tog vremena. Međutim, na grad Maglaj indirektno se odnosi i nešto raniji pisani podatak iz povelje Stjepana Ostoje Dubrovčanina od 31. januara 1399. godine “Va slavnoj vojsci va lišnici” gdje se pretpostavlja da je on sa svojom vojskom bio ulogoren u današnjoj Liješnici, nadomak Maglaja. Znamo da je jos u oktobru 1398. Sigismundova vojska ratovala u Usori i da joj se suprotstavljao sam kralj Ostoja sa brojnim velikašima. Ostoja je ostao u Usori sve do kraja januara 1399, zapravo na Liješnici, koja utječe u rijeku Bosnu 1 km uzvodno od Maglaja, očito opsjedajući maglajski kasrum, koji je tada bio u rukama ugarskih vojnika.

Neolit i rimski period

Slika Maglajske tvrđave

Područje maglajske općine bilo je naseljeno još u prahistorijsko doba. Nalazi iz ovog perioda locirani su kod Novog Šehera na lokalitetima Kraljevina i Kraljičino guvno, koji pripadaju mlađem kamenom dobu, neolitu i to butmirskoj kulturi. Nađene su strelice strugalice, pile, svrdla, sjekire, dlijeta i keramičko posuđe. Drugo značajnije nalazište iz ovog perioda je na lokalitetu Ćustuša. Očito je, obzirom na povoljne mogućnosti da je u to doba posebno u dolini Bosne postojalo još pokoje naselje. Na maglajskom području bilo je i nekoliko prahistorijskih i rimskih utvrdjenja. Gradina u selu Bakotić, tipski najizražajniji primjerak utvrđenog prahistorijskog naselja smještenog na posljednjim obroncima planine Ozren iznad desne obale rijeke Bosne. Dva susjedna naselja, Gradac u Krsnom Polju i Gradac u naselju Strajište izgledaju kao satelitska utvrdjenja u odnosu na ovu gradinu. Smještena na visoravni imala su dobar uvid i kontrolu kretanja putnim pravcima u dolini rijeke Bosne. Dublje u planini Ozren jos jedno utvrdjenje je pronadjeno na podrucju sela Donji Rakovac, Grad u zaseoku Božić. Gradina u selu Ošve pripada visiji na lijevoj obali Bosne. Osim gradinskog položaja koji je očit u reljefu, donedavno su postojali i fragmenti keramike na jugozapadnoj i južnoj strani uzvišenja. Gradac u selu Kosova pripada istoj visiji kao i gradina u selu Ošve. Njegovo nastajanje u prahistorijskom dobu potvrdjuju fragmenti nadjene keramike iz bronzanog doba, a i trajanje u rimskom periodu na sto ukazuju nalazi cigle iz tog vremena. S druge strane rijeke Bosne, na istaknutom, za odbranu pogodnom položaju, u selu Paklenica još je jedna gradina. Iz rimskog perioda pronađen je lijep primjerak novca s podrucja Kosove i Šahinog Kamena, kao i bakrenog novca na njivama Gromile i Crkvište kod Novog Šehera. Ostaci putnog pravca Ošve-Ravna-Kosova takodjer su iz rimskog perioda.

Srednji vijek

Nalazi iz srednjeg vijeka ukazuju na znatnu naseljenost ovog područja u to doba sto potvrđuje 100 pronađenih stećaka u 9 naselja i 17 nekropola, a koji su danas nazalost većim dijelom totalno devastirani. Maglajska tvrđava je najvjerovatnije nastala u XIV st. sazidana na dominantnom polozaju, na visokoj stjeni koja se strmo ruši prema koritu rijeke Bosne. Smještena na visokoj koti i srasla sa terenom, prirodno zaštićena, visokih bedema i još višljih kula. Grad je u vrijeme svog najvećeg procvata pružao relativno snažnu zastitu svojim gospodarima i braniteljima.

Osmanlijski period

Jusuf-pašina džamija u centru grada

Enterijer Kuršumlije džamije izgrađena 1560. god., prije unutarnjeg renoviranja 2008.

Turci su se prvi put pojavili u Usori 1415. godine kao saveznici Bosanaca protiv Ugara. Ponovo se pojavljuju u Usori 1426. godine ali ovaj puta kao osvajači, Maglaj osvajaju tek 50 godina kasnije. U turskim izvorima XV stoljeća Maglaj se prvi puta spominje tek u defteru iz 1485, kao mahija grada Maglaja, a istovremeno se spominje i selo Maglaj sa 32 porodice.

• Maglajski Veziri:

Ibrahim paša

Tokom XVI, XVII i XVIII stoljeća značajnu ulogu u turskoj carevini imali su pojedinci iz ovih krajeva ukupno njih osmorica, počevsi od Velikog Vezira Ibrahim-pase Novošeherlije za koga kazu da je bio veliki vojskovođa pjesničke duše koji je 1599. godine na putu za Mađarsku prolazeći kroz Slavoniju na domak Bosne izrekao ove stihove:

Bosno,Bosno diko moja kunem ti se svojom časti. Slađa su mi njedra tvoja već sve druge zemne slasti. Nek mi niko ne zavidi što te ljubim žarko toli. Ah, ja s tobom ćutim samo sve radosti i sve boli.

Murtezan-paša Novošeherlija

Ostao je zapamćen i budimski vezir Murtezan-paša Novošeherlija kao paša koji udaje i ženi. Pjesnik Muhamed Nerkezi 1629. godine je zapisao: Ovaj vrli pasa nastojao je pošto- poto umnožiti živalj Bosne.Tu svoju misao provodio je ovako: Gdje bi čuo da ima cura ili udovica neudata, odmah bi joj, ako je siromasna bila, dao nesto miraza i nasao mušteriju da se uda. Tako je okupio na hiljade brakova i time učinio veliku korist domovini.

Austro-Ugarska

Datoteka:Razglednica-Maglaj.jpg

Stara razglednica iz grada Maglaja

Crkva Sv.Leopolda Mandića u Maglaju

Austro-ugarske trupe okupirale su Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, a 3. augusta Sedma Husarska regimenta upala je u zasjedu kod Maglaja izgubivsi 46 vojnika. O tom događaju svjedoči i spomenik koji su Austrijanci podigli na obali rijeke Bosne

Vrijeme austro - ugarske okupacije je odlično opisano u romanu "Zeleno busenje" književnika Edhema ef. Mulabdića.

Geografija

Maglaj se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskom kantonu, na koordinatama 44° 32' 57" Sjeverno, 18° 5' 48" Istočno.

Ekonomija

Tvornica "Natron" osnovana je kao mala tvornica 1956. godine, nakon što je vlada NR Bosne i Hercegovine donijela odluku o njenom osnivanju 7. augusta 1951. godine. Već na početku svog postojanja u tvornici su korištene najsavremenije proizvodne metode uporedive sa onima vodećih svjetskih firmi iz te oblasti. "Natron" je bio najveċi proizvođač natron papira i ambalaže na Balkanu i jedan od najvećih proizovođača u Evropi. Natronov integrisani prozivodni proces uključuje: uzgoj četinarskog drveta, prozivodnju električne energije, industrijske vode i pare,prozivodnju sulfatne celuloze, natron papira i modernih materijala za pakovanje. Natron je privatiziran od o1.05. 2005. godine i radi kao firma Natron - Hayat.

Obrazovanje

Grad ima dvije osnovne škole i to: "Prva osnovna škola" i "Osnovna škola-Maglaj, gimnaziju i srednju stručnu školu. Maglaj je grad s jednom od najljepših biblioteka u Bosni i Hercegovini. Moderno uređena,sa oko trideset hiljada bibliotečkih jedinica

Manifestacija "Mulabdićevi dani kulture" se održavaju svake godine. U okviru te manisfestacije gosti su književnici,univrzitetski profesori,muzičari i učenici osnovnih i srednjih škola. Iz specijalnog fonda biblioteke izdvojaju se stare i rijetke knjige koje su Maglajlije čitale krajem 19. i početkom 20. vijeka, te napravili zapaženu izložbu. Iz kulturnih događaja grada također se može izdvojiti i tradicionalni muzički festival "Studentsko ljeto"

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Maglaja i Spisak naseljenih mjesta u Maglaju

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Maglaj ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rječica Donja, Rječica Gornja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezici, Brusnica, Donji Rakovac, Kopice i Lugovi. Zatim su federalni dijelovi naseljenih mjesta Kopice i Lugovi, ušli u sastav općine Žepče.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Maglaj

Stanovništvo općine Maglaj
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Bošnjaci	19.569 (45,10%)	17.236 (40,88%)	15.628 (41,57%)
Srbi	13.312 (30,68%)	13.662 (32,40%)	13.888 (36,94%)
Hrvati	8.365 (19,27%)	8.341 (19,78%)	7.496 (19,94%)
Jugoslaveni	1.508 (3,47%)	2.491 (5,90%)	240 (0,63%)
ostali i nepoznato	634 (1,46%)	430 (1,01%)	335 (0,89%)
ukupno	43.388	42.160	37.587

Nacionalni sastav stanovništva - grad Maglaj

Maglaj
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Bošnjaci	4.292 (53,93%)	3.422 (49,50%)	3.421 (57,47%)
Srbi	1.975 (24,82%)	1.585 (22,92%)	1.593 (26,76%)
Hrvati	446 (5,60%)	416 (6,01%)	582 (9,77%)
Jugoslaveni	1.026 (12,89%)	1.419 (20,52%)	197 (3,30%)
ostali i nepoznato	218 (2,73%)	71 (1,02%)	159 (2,67%)
ukupno	7.957	6.913	5.952

Sportski timovi

• RK "Maglaj"
• NK "Natron"- Maglaj
• KK "Maglaj"
• Karate Kub "Empi" Maglaj
• OK "Maglaj"
• IOK "Maglaj 92"
• Korfball Klub "Maglaj"
• Kajakaški Klub "Maglaj"
• Ribolovno društvo "Bosna" Maglaj
• Airsoft Klub "Spartan"

Poznate ličnosti

• Bahrudin Bato Čengić režiser
• Ahmed Bosnić, novinar, publicista, istraživač
• Adnan Hajrulahović Haad , modni dizajner
• Salim Obralić, slikar
• Edhem Mulabdić, književnik
• Medina Džanbegović, književnica
• Alma Čardžić, pjevačica
• Prvi ples (Osmijeh jutru), muzička grupa
• Midhat Topić, muzičar
• Šemsa Suljaković,pjevačica
• Senad Mahmić, akademski slikar
• Goran Panić, dizajner
• Miralem Galijašević, fudbaler
• Emil Mulahalilovic - Braco, košarkaški trener.
• Adi Mulabegović, karikaturist
• Vjekoslav Bojat -dizajner

Reference

• Knjiga "Maglaj na tragovima prošlosti" Adin Ljuca (Dio o historiji)

• Zemaljski muzej- Naučno–istraživačka djelatnost u oblasti prahistorijske arheologije-PERIOD OD 1888. DO 1918. GODINE-Kraljevine u Gornjem Šeheru (Maglaj), neolitsko naselje (1906.–1908.godina)

• Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, za uvrštavanje Maglaja u nacionalni spomenik BiH (opis)

• Historija Maglaja na oficijelnoj stranici općine

Također pogledajte

• Zeleno busenje (roman)

Vanjski linkovi

• Službena stranica Općina Maglaj

{{Geokutija naselje u BiH