Razlika između verzija stranice "Platon"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m +{{Nedostaju izvori}} |
m Bot: is:Platon je dobar članak.; kozmetičke promjene |
||
Red 31: | Red 31: | ||
Tako je njegovo etičko učenje povezano sa učenjem o idealnoj državi. Idealna država se zasniva na podjeli rada, zato ona treba da ima tri staleža: |
Tako je njegovo etičko učenje povezano sa učenjem o idealnoj državi. Idealna država se zasniva na podjeli rada, zato ona treba da ima tri staleža: |
||
#Stalež proizvođača (zanatlije i zemljoradnici) |
# Stalež proizvođača (zanatlije i zemljoradnici) |
||
#Vojnici koji brane državu-vrlina hrabrosti |
# Vojnici koji brane državu-vrlina hrabrosti |
||
#Filozofi- vladari koji svojom mudrošću vode državu. |
# Filozofi- vladari koji svojom mudrošću vode državu. |
||
Staleži se ne trebaju mješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba da obezbjedi pravdu za sve i da svoje građane uči vrlini dobru. |
Staleži se ne trebaju mješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba da obezbjedi pravdu za sve i da svoje građane uči vrlini dobru. |
||
Red 42: | Red 42: | ||
'''Rani period''': |
'''Rani period''': |
||
*[[Harmid]] |
* [[Harmid]] |
||
*[[Lahet]] |
* [[Lahet]] |
||
*[[Hipija Minor]] |
* [[Hipija Minor]] |
||
*[[Ijon]] |
* [[Ijon]] |
||
*[[Protagora (Platon)|Protagora]] |
* [[Protagora (Platon)|Protagora]] |
||
*[[Sokratova odbrana]] |
* [[Sokratova odbrana]] |
||
*[[Eutifron]] |
* [[Eutifron]] |
||
*[[Menon]] |
* [[Menon]] |
||
*[[Kratil]] |
* [[Kratil]] |
||
*[[Kriton]] |
* [[Kriton]] |
||
*[[Gorgija (Platon)|Gorgija]] |
* [[Gorgija (Platon)|Gorgija]] |
||
*[[Hipija Major]] |
* [[Hipija Major]] |
||
*[[Lisid]] |
* [[Lisid]] |
||
*[[Meneksen]] |
* [[Meneksen]] |
||
*[[Eutidem]] |
* [[Eutidem]] |
||
'''Srednji period''': |
'''Srednji period''': |
||
*[[Fedon]] |
* [[Fedon]] |
||
*[[Fileb]] |
* [[Fileb]] |
||
*[[Država (Platon)|Država]] |
* [[Država (Platon)|Država]] |
||
*[[Gozba]] |
* [[Gozba]] |
||
*[[Tetet]] |
* [[Tetet]] |
||
'''Pozni period''': |
'''Pozni period''': |
||
*[[Parmenid (Platon)|Parmenid]] |
* [[Parmenid (Platon)|Parmenid]] |
||
*[[Fedar]] |
* [[Fedar]] |
||
*[[Državnik]] |
* [[Državnik]] |
||
*[[Sofist]] |
* [[Sofist]] |
||
*[[Kritija]] |
* [[Kritija]] |
||
*[[Timaj]] |
* [[Timaj]] |
||
*[[Zakoni (Platon)|Zakoni]] |
* [[Zakoni (Platon)|Zakoni]] |
||
Djelo ''Sokratova odbrana'' opisuje [[Sokrat]]ovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo je dramatizovano kao pozorišni komad. |
Djelo ''Sokratova odbrana'' opisuje [[Sokrat]]ovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo je dramatizovano kao pozorišni komad. |
||
Red 102: | Red 102: | ||
{{Link FA|de}} |
{{Link FA|de}} |
||
{{Link FA|fi}} |
{{Link FA|fi}} |
||
{{Link GA|is}} |
Verzija na dan 20 oktobar 2013 u 00:59
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Platon (starogrčki: ΠλάτωνPlátōn) je pripadao ontološkom razdoblju antičke grčke filozofije, a spada i u objektivni idealizam; on je idealistički utopista.
Život
Platon (427-347. p.n.e.) je rođen u Atini u aristokratskoj porodici. Bio je, za to vrijeme, svestrano obrazovan. Pravo ime mu je Aristokle, a ime Platon je dobio po grčkoj riječi platis, što znači širok, plećat. Kada je upoznao Sokrata bio je očaran njegovom mudrošću i postao je njegov najbolji učenik i prijatelj osam godina (do Sokratove smrti). Platon je ,poslije Sokratovog pogubljenja, bio razočaran u državu i nekoliko godina je putovao po Egiptu i južnoj Italiji. Godine 387. p.n.e. vraća se u Atinu i tu osniva svoju školu-Akademiju. Ona je dobila ime po mjestu gdje je Platon podučavao- u vrtu posvećenom mitskom heroju Akademu). To je vrijeme njegovog najplodnijeg rada kada je napisao svoja najznačajnija djela-dijaloge.
Postoje različiti podaci o tome koliko je sačuvanih dijaloga (35 i 13 pisama).
Razlika između Platonove i Aristotelove države
Platon je u svojoj "Državi" pokušao da formuliše apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Platonova idealna država ima tri staleža (filozofi, vojnici, robovi), dok Aristotelova ima dva staleža i to: upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno formulisao početnu premisu o robovima a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvim čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulisao i rasnu teoriju društva.
Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na Atinu. On je proučavao postojeće ustave grčkih država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku.
Više o Platonovom pogledu na državu pročitajte u članku o Platonovom djelu Država.
Gnoseologija
Platonovo učenje o spoznaji se bazira na njegovom idealističkom tumačenju svijeta. Ona je, prije svega, racionalistička, jer svijet ideja jedno mišljenjem možemo spoznati. Materijalni svijet spoznajemo čulima, ali to nije prava spoznaja.
U teoriju spoznaje Platon uključuje i svoju "teoriju sjećanja". Govorio je da metodom dijalektike, dijaloga mi trebamo podstaći dušu na sjećanje svijeta ideja u kome je boravila prije ulaska u tijelo. Zbog toga u ovom svijetu mi ne spoznajemo ništa novo- to je samo sjećanje.
Također, tvrdio je da u materijalnom svijetu mi vidimo samo sjene svijeta ideja. To je Platon opisao u svojoj poznatoj slici pećine u djelu Država. Naime, Platon je opisao čovječanstvo kao grupu ljudi u mračnoj pećini. Iza njih je otvor iz kojeg dolazi svjetlost. Ta svjetlost baca sjenke prema zidu u koji ljudi gledaju. Kako napolju ljudi možda nose neke stvari (kutije na primjer), sjene koje su na zidu daju ljudina pogrešan utisak o vanjskom svijetu- ljudi sa kockastim glavama (nepoznavanje svijeta ideja). Ponekad se neko iz grupe odvoji i izađe napolje, međutim, jaka svjetlost ih zaslijepi (radi tame u kojoj su živjeli) i oni u strahu trče nazad u pećinu.
Etika i politika
Po Platonu etički ideal je postići vrlinu, a ona se zasniva na znanju. To je težnja ka ideji dobra kao vrhunskoj vrijednosti. Ideja dobra (kao moralni imperativ) se ne može ostvariti samo u pojedincu nego istovremeno u zajednici, odnosno u državi.
Tako je njegovo etičko učenje povezano sa učenjem o idealnoj državi. Idealna država se zasniva na podjeli rada, zato ona treba da ima tri staleža:
- Stalež proizvođača (zanatlije i zemljoradnici)
- Vojnici koji brane državu-vrlina hrabrosti
- Filozofi- vladari koji svojom mudrošću vode državu.
Staleži se ne trebaju mješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba da obezbjedi pravdu za sve i da svoje građane uči vrlini dobru.
Djela
Platonovo učenje možemo spoznati izvorno zahvaljujući tome što su njegova djela sačuvana u cjelini. Pisao je u obliku dijaloga, što djela čini interesantnim pa se i danas rado čitaju. Skoro u svim djelima javlja se Sokrat kao ličnost. Neki historičari dijele Platonova djela u tri faze (rani, srednji i pozni period):
Rani period:
- Harmid
- Lahet
- Hipija Minor
- Ijon
- Protagora
- Sokratova odbrana
- Eutifron
- Menon
- Kratil
- Kriton
- Gorgija
- Hipija Major
- Lisid
- Meneksen
- Eutidem
Srednji period:
Pozni period:
Djelo Sokratova odbrana opisuje Sokratovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo je dramatizovano kao pozorišni komad.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
- djela sa Projekta Gutemberg
- Platonova djela
- Razlike između Platonove i Aristotelove države
Wikicitati imaju citate vezane za: Platon |
Commons ima datoteke na temu: Platon |