Razlika između verzija stranice "Platon"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
m Bot: is:Platon je dobar članak.; kozmetičke promjene
Red 31: Red 31:
Tako je njegovo etičko učenje povezano sa učenjem o idealnoj državi. Idealna država se zasniva na podjeli rada, zato ona treba da ima tri staleža:
Tako je njegovo etičko učenje povezano sa učenjem o idealnoj državi. Idealna država se zasniva na podjeli rada, zato ona treba da ima tri staleža:


#Stalež proizvođača (zanatlije i zemljoradnici)
# Stalež proizvođača (zanatlije i zemljoradnici)
#Vojnici koji brane državu-vrlina hrabrosti
# Vojnici koji brane državu-vrlina hrabrosti
#Filozofi- vladari koji svojom mudrošću vode državu.
# Filozofi- vladari koji svojom mudrošću vode državu.


Staleži se ne trebaju mješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba da obezbjedi pravdu za sve i da svoje građane uči vrlini dobru.
Staleži se ne trebaju mješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba da obezbjedi pravdu za sve i da svoje građane uči vrlini dobru.
Red 42: Red 42:


'''Rani period''':
'''Rani period''':
*[[Harmid]]
* [[Harmid]]
*[[Lahet]]
* [[Lahet]]
*[[Hipija Minor]]
* [[Hipija Minor]]
*[[Ijon]]
* [[Ijon]]
*[[Protagora (Platon)|Protagora]]
* [[Protagora (Platon)|Protagora]]
*[[Sokratova odbrana]]
* [[Sokratova odbrana]]
*[[Eutifron]]
* [[Eutifron]]
*[[Menon]]
* [[Menon]]
*[[Kratil]]
* [[Kratil]]
*[[Kriton]]
* [[Kriton]]
*[[Gorgija (Platon)|Gorgija]]
* [[Gorgija (Platon)|Gorgija]]
*[[Hipija Major]]
* [[Hipija Major]]
*[[Lisid]]
* [[Lisid]]
*[[Meneksen]]
* [[Meneksen]]
*[[Eutidem]]
* [[Eutidem]]


'''Srednji period''':
'''Srednji period''':
*[[Fedon]]
* [[Fedon]]
*[[Fileb]]
* [[Fileb]]
*[[Država (Platon)|Država]]
* [[Država (Platon)|Država]]
*[[Gozba]]
* [[Gozba]]
*[[Tetet]]
* [[Tetet]]


'''Pozni period''':
'''Pozni period''':
*[[Parmenid (Platon)|Parmenid]]
* [[Parmenid (Platon)|Parmenid]]
*[[Fedar]]
* [[Fedar]]
*[[Državnik]]
* [[Državnik]]
*[[Sofist]]
* [[Sofist]]
*[[Kritija]]
* [[Kritija]]
*[[Timaj]]
* [[Timaj]]
*[[Zakoni (Platon)|Zakoni]]
* [[Zakoni (Platon)|Zakoni]]


Djelo ''Sokratova odbrana'' opisuje [[Sokrat]]ovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo je dramatizovano kao pozorišni komad.
Djelo ''Sokratova odbrana'' opisuje [[Sokrat]]ovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo je dramatizovano kao pozorišni komad.
Red 102: Red 102:
{{Link FA|de}}
{{Link FA|de}}
{{Link FA|fi}}
{{Link FA|fi}}
{{Link GA|is}}

Verzija na dan 20 oktobar 2013 u 00:59

Platon

Platon (starogrčki: ΠλάτωνPlátōn) je pripadao ontološkom razdoblju antičke grčke filozofije, a spada i u objektivni idealizam; on je idealistički utopista.

Život

Platon (427-347. p.n.e.) je rođen u Atini u aristokratskoj porodici. Bio je, za to vrijeme, svestrano obrazovan. Pravo ime mu je Aristokle, a ime Platon je dobio po grčkoj riječi platis, što znači širok, plećat. Kada je upoznao Sokrata bio je očaran njegovom mudrošću i postao je njegov najbolji učenik i prijatelj osam godina (do Sokratove smrti). Platon je ,poslije Sokratovog pogubljenja, bio razočaran u državu i nekoliko godina je putovao po Egiptu i južnoj Italiji. Godine 387. p.n.e. vraća se u Atinu i tu osniva svoju školu-Akademiju. Ona je dobila ime po mjestu gdje je Platon podučavao- u vrtu posvećenom mitskom heroju Akademu). To je vrijeme njegovog najplodnijeg rada kada je napisao svoja najznačajnija djela-dijaloge.

Postoje različiti podaci o tome koliko je sačuvanih dijaloga (35 i 13 pisama).

Razlika između Platonove i Aristotelove države

Platon je u svojoj "Državi" pokušao da formuliše apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Platonova idealna država ima tri staleža (filozofi, vojnici, robovi), dok Aristotelova ima dva staleža i to: upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno formulisao početnu premisu o robovima a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvim čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulisao i rasnu teoriju društva.

Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na Atinu. On je proučavao postojeće ustave grčkih država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku.

Više o Platonovom pogledu na državu pročitajte u članku o Platonovom djelu Država.

Gnoseologija

Platonova alegorija pećine

Platonovo učenje o spoznaji se bazira na njegovom idealističkom tumačenju svijeta. Ona je, prije svega, racionalistička, jer svijet ideja jedno mišljenjem možemo spoznati. Materijalni svijet spoznajemo čulima, ali to nije prava spoznaja.

U teoriju spoznaje Platon uključuje i svoju "teoriju sjećanja". Govorio je da metodom dijalektike, dijaloga mi trebamo podstaći dušu na sjećanje svijeta ideja u kome je boravila prije ulaska u tijelo. Zbog toga u ovom svijetu mi ne spoznajemo ništa novo- to je samo sjećanje.

Također, tvrdio je da u materijalnom svijetu mi vidimo samo sjene svijeta ideja. To je Platon opisao u svojoj poznatoj slici pećine u djelu Država. Naime, Platon je opisao čovječanstvo kao grupu ljudi u mračnoj pećini. Iza njih je otvor iz kojeg dolazi svjetlost. Ta svjetlost baca sjenke prema zidu u koji ljudi gledaju. Kako napolju ljudi možda nose neke stvari (kutije na primjer), sjene koje su na zidu daju ljudina pogrešan utisak o vanjskom svijetu- ljudi sa kockastim glavama (nepoznavanje svijeta ideja). Ponekad se neko iz grupe odvoji i izađe napolje, međutim, jaka svjetlost ih zaslijepi (radi tame u kojoj su živjeli) i oni u strahu trče nazad u pećinu.

Etika i politika

Po Platonu etički ideal je postići vrlinu, a ona se zasniva na znanju. To je težnja ka ideji dobra kao vrhunskoj vrijednosti. Ideja dobra (kao moralni imperativ) se ne može ostvariti samo u pojedincu nego istovremeno u zajednici, odnosno u državi.

Tako je njegovo etičko učenje povezano sa učenjem o idealnoj državi. Idealna država se zasniva na podjeli rada, zato ona treba da ima tri staleža:

  1. Stalež proizvođača (zanatlije i zemljoradnici)
  2. Vojnici koji brane državu-vrlina hrabrosti
  3. Filozofi- vladari koji svojom mudrošću vode državu.

Staleži se ne trebaju mješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba da obezbjedi pravdu za sve i da svoje građane uči vrlini dobru.

Djela

Platonovo učenje možemo spoznati izvorno zahvaljujući tome što su njegova djela sačuvana u cjelini. Pisao je u obliku dijaloga, što djela čini interesantnim pa se i danas rado čitaju. Skoro u svim djelima javlja se Sokrat kao ličnost. Neki historičari dijele Platonova djela u tri faze (rani, srednji i pozni period):

Rani period:

Srednji period:

Pozni period:

Djelo Sokratova odbrana opisuje Sokratovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo je dramatizovano kao pozorišni komad.

Također pogledajte

Vanjski linkovi



Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link GA