Razlika između verzija stranice "Elizabeta Pjast"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 109.163.173.117 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao C3r4
No edit summary
Red 1: Red 1:
:''Za druge Elizabete iz dinastije Pjast vidi [[Elizabeta Pjast (čvor)]].''
:''Za druge Elizabete iz dinastije Pjast vidi [[Elizabeta Pjast (čvor)]].''


'''Elizabeta Pjast''' je bila banica Bosne kao treća supruga bana [[Stjepan II, ban Bosne|Stjepana II]].
'''Elizabeta Pjast''' ( [[1302]] ili oko [[1317]] - [[23. august]] [[1345]] ) je bila banica Bosne kao treća od tri supruge bana [[Stjepan II, ban Bosne|Stjepana II]].


== Porijeklo ==
Elizabeta je bila kćerka kujavskog vojvode [[Kazimir II, vojvoda Kujavije|Kazimira II Pjasta]]. Ime njene majke nije poznato. Pripadala je dinastiji [[Pjast]] koja je vladala[[Poljsko kraljevstvo|Poljskim kraljevstvom]].


Elizabeta je bila kćerka kujavskog vojvode [[Kazimir II, vojvoda Kujavije|Kazimira II Pjasta]]. Ime njene majke nije poznato. Pripadala je dinastiji [[Pjast]] koja je vladala [[Poljsko kraljevstvo|Poljskim kraljevstvom]].Pored Elzabete Kazimir je imao sina Wladisalava Poljskog .
Brak između Elizabete i Stjepana, koji je već bio dva puta oženjen (ortenburškom groficom i bugarskom carevnom), aranžirao je [[Karlo I Robert, kralj Ugarske]], [[1323]]. godine. Elizabeta je bila imenjakinja i rodica Karlove supruge, kraljice [[Elizabeta Pjast (ugarska kraljica)|Elizabete]], a Karlo I Robert je želio ovim brakom steći veću kontrolu nad Stjepanom. Kao vjenčani dar, Stjepan je od Karla Roberta dobio zapadne zemlje koje je prethodno kontrolisao [[Mladen I Šubić Bribirski]].
== Brak ==
[[Datoteka:Elizabeta Kotromanic HAZU Skrinja Sv Simuna 0807.jpg|mini|Elizabetina kćerka [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta (Elisabetha)]] s avojim kćerkama Katarinom. Marijom, i Jadvigom ili Hedvigom na replici škrinje sv. Šimuna, čije je stvaranje naručila.]]
Brak između Elizabete i Stjepana, koji je već bio dva puta oženjen (ortenburškom groficom Elizabetom i bugarskom carevnom (Tepdprom)), aranžirao je [[Karlo I Robert, kralj Ugarske]], [[1323]]. godine. Elizabeta je bila imenjakinja i rodica Karlove supruge, kraljice [[Elizabeta Pjast (1305-1380)|Elizabete]], a Karlo I Robert je želio ovim brakom steći veću kontrolu nad Stjepanom. Kao vjenčani dar, Stjepan je od Karla Roberta dobio zapadne zemlje koje je prethodno kontrolirao [[Mladen I Šubić Bribirski]].


Brak je bio ozakonjen [[1339]]. godine. Do tada je Stjepanov brak s kćerkom nekog bugarskog cara još bio smatran validnim. Od njene djece, preživjele su dvije kćerke:
Brak je bio ozakonjen [[1339]]. godine. Do tada je Stjepanov brak s kćerkom nekog bugarskog cara još bio smatran validnim. Od njene djece, preživjelo je dvoje dvije kćerke, a Elizabeta je imala četvero poznate djece :


*[[Elizabeta Kotromanić]] (1339-1387), ugarska i poljska kraljica, koja je imala tri kćerke i jednu unuku, ali danas nema potomaka
*[[Elizabeta Kotromanić]] (1339-1387), ugarska i poljska kraljica, koja je imala tri kćerke i jednu unuku, ali danas nema potomaka
*[[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina Kotromanić]], celjska grofica, koja danas ima potomke na svim evropskim prijestoljima
*[[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina Kotromanić]], celjska grofica, koja danas ima potomke na svim evropskim prijestoljima{{Izvor}}
* Vuk, umro mlad

* sin
Banica Elizabeta je umrla za vrijeme života svoga muža. [[Dominik Mandić]] vjeruje da je sahranjena u [[Bobovac|Bobovcu]], u istoj grobnici kao i njen suprug Stjepan, Stjepanov brat Vladislav i Vladislavova supruga Jelena. <ref>Mandić, Doninik: ''Franjevačka Bosna: razvoj i uprava Bosanske vikarije i provincije, 1340-1735'', Hrvatski povijesni institut, 1968, page 231.</ref>
Banica Elizabeta je umrla za vrijeme života svog muža, tačnije 23. augusta 1345, uzrok smrti bila je [[kuga]]. [[Dominik Mandić]] vjeruje da je sahranjena u [[Bobovac|Bobovcu]], u istoj grobnici kao i njen suprug Stjepan, Stjepanov brat Vladislav i Vladislavova supruga Jelena. <ref>Mandić, Doninik: ''Franjevačka Bosna: razvoj i uprava Bosanske vikarije i provincije, 1340-1735'', Hrvatski povijesni institut, 1968, str. 231.</ref>


== Reference ==
== Reference ==

{{reference}}
{{reference}}


{{Kotromanići}}
{{Kotromanići}}

[[Kategorija:Supružnici bosanskih vladara]]
[[Kategorija:Kotromanići]]

Verzija na dan 29 novembar 2013 u 19:58

Za druge Elizabete iz dinastije Pjast vidi Elizabeta Pjast (čvor).

Elizabeta Pjast ( 1302 ili oko 1317 - 23. august 1345 ) je bila banica Bosne kao treća od tri supruge bana Stjepana II.

Porijeklo

Elizabeta je bila kćerka kujavskog vojvode Kazimira II Pjasta. Ime njene majke nije poznato. Pripadala je dinastiji Pjast koja je vladala Poljskim kraljevstvom.Pored Elzabete Kazimir je imao sina Wladisalava Poljskog .

Brak

Datoteka:Elizabeta Kotromanic HAZU Skrinja Sv Simuna 0807.jpg
Elizabetina kćerka Jelisaveta (Elisabetha) s avojim kćerkama Katarinom. Marijom, i Jadvigom ili Hedvigom na replici škrinje sv. Šimuna, čije je stvaranje naručila.

Brak između Elizabete i Stjepana, koji je već bio dva puta oženjen (ortenburškom groficom Elizabetom i bugarskom carevnom (Tepdprom)), aranžirao je Karlo I Robert, kralj Ugarske, 1323. godine. Elizabeta je bila imenjakinja i rodica Karlove supruge, kraljice Elizabete, a Karlo I Robert je želio ovim brakom steći veću kontrolu nad Stjepanom. Kao vjenčani dar, Stjepan je od Karla Roberta dobio zapadne zemlje koje je prethodno kontrolirao Mladen I Šubić Bribirski.

Brak je bio ozakonjen 1339. godine. Do tada je Stjepanov brak s kćerkom nekog bugarskog cara još bio smatran validnim. Od njene djece, preživjelo je dvoje dvije kćerke, a Elizabeta je imala četvero poznate djece :

Banica Elizabeta je umrla za vrijeme života svog muža, tačnije 23. augusta 1345, uzrok smrti bila je kuga. Dominik Mandić vjeruje da je sahranjena u Bobovcu, u istoj grobnici kao i njen suprug Stjepan, Stjepanov brat Vladislav i Vladislavova supruga Jelena. [1]

Reference

  1. ^ Mandić, Doninik: Franjevačka Bosna: razvoj i uprava Bosanske vikarije i provincije, 1340-1735, Hrvatski povijesni institut, 1968, str. 231.