Razlika između verzija stranice "Proza"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamijena teksta (-],[ +], [)
m robot dodaje {{Commonscat|Prose writers}}
Red 21: Red 21:
== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
* [[Bosanskohercegovačka proza]]
* [[Bosanskohercegovačka proza]]
{{Commonscat|Prose writers}}


[[Kategorija:Književnost]]
[[Kategorija:Književnost]]

Verzija na dan 9 januar 2014 u 16:21

Proza je vrsta književnosti koja se uobličava slobodnim stilom pisanja i ne slijedi principe metrike i rime i ostala pravila poezije. Umjesto toga, sastoji se od punih rečenica, grupisanih u odjeljke/paragrafe i sl. Kao takav, prozni način pisanja ima široku primjenu; može se primijeniti za pisanje knjiga, enciklopedija, biografija, novina i drugih oblika komunikacije. Na osnovu toga, proza se može podijeliti i na slijedeće kategorije:

  • pripovjedačka
  • historiografska
  • obrazovno-naučna
  • kritička
  • dramaturška itd.

Književne vrste poput pripovijetki i novela spadaju u prozu uključujući i roman kao najopsežniji i najsloženiji prozni oblik. U romanu autor daje opis brojnih likova i događaja. Jedan od prvih primjera romana u Evropi je "Don Kihot" (El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha), španskog pisca Migela de Servantesa (Migel de Servantes Saavedra) objavljen 1605. godine. Puno ranije, oko IX-X stoljeća, na Bliskom Istoku se pojavljuju "Priče iz hiljadu i jedne noći", a u Kini, je zapisana priča o "Tri Kraljevstva" zasnovana na stvarnim događajima iz II i III stoljeća.

Napomene

Djela antičke književnosti a i ona starija, poput Ilijade, Odiseje, Mahabharate, Eneida, ili Kalevale su pisana u stihovima. To su epske poeme ili spjevovi.

Danas prozu nalazimo u različitim oblicima. Savremeni filozofski, historijski i novinarski radovi se također predstavljaju u proznom obliku.


Također pogledajte