Razlika između verzija stranice "Feničko pismo"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
m pne ispravka
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
{{abeceda}}
{{abeceda}}
'''Feničko pismo''' potiče iz trećeg milenija p.n.e. i počiva na sjeverno [[semitski|semitskom]] pismu. Ovo pismo su upotrebljavali [[Fenicija|Feničani]] i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi kao npr. [[grčko pismo|Grci]], [[armaičko pismo|Armaici]], Židovi, Arapi i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma.
'''Feničko pismo''' potiče iz trećeg milenija p. n. e. i počiva na sjeverno [[semitski|semitskom]] pismu. Ovo pismo su upotrebljavali [[Fenicija|Feničani]] i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi kao npr. [[grčko pismo|Grci]], [[armaičko pismo|Armaici]], Židovi, Arapi i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma.


Kao i u [[hebrejsko pismo|hebrejskom]] i [[arapsko pismo|arapskom]] pismu, Feničko pismo nema znakove za [[samoglasnik]]e. Svaki znak predstavlja jedan [[suglasnik]], a samoglasnici su pravljeni prema smislu.
Kao i u [[hebrejsko pismo|hebrejskom]] i [[arapsko pismo|arapskom]] pismu, Feničko pismo nema znakove za [[samoglasnik]]e. Svaki znak predstavlja jedan [[suglasnik]], a samoglasnici su pravljeni prema smislu.

Verzija na dan 5 februar 2014 u 15:31

Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.

meroitičko 3. vijek p. n. e.
Geneologija

Feničko pismo potiče iz trećeg milenija p. n. e. i počiva na sjeverno semitskom pismu. Ovo pismo su upotrebljavali Feničani i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi kao npr. Grci, Armaici, Židovi, Arapi i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma.

Kao i u hebrejskom i arapskom pismu, Feničko pismo nema znakove za samoglasnike. Svaki znak predstavlja jedan suglasnik, a samoglasnici su pravljeni prema smislu.

Historija

Feničko pismo je pronađeno na mnogo arheoloških nalazišta oko Sredozemlja, gdje su Feničani imali svoje kolonije, kao u Biblosu (Libanon) i Kartagi (Tunis).

Način pisanja

Prvobitno, sva slova su bila urezivana u kamen, većina ih je bila popriječna i uspravna, kao i oznake u runičkom pismu.

Feničani su pisali s desna na lijevo, ali ponekad i s lijeva na desno kao i u baustrofedonu, gdje je jedan red teksta napisan s lijeva na desno, drugi s desna na lijevo, onda opet s lijeva na desno itd. Također su neka slova imala i različite pojave, kao npr. slovo tav, koje je moglo biti napisano kao + ali i kao x itd.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Šablon:Link FA