Razlika između verzija stranice "Herodot"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pne ispravka
m Bot: Automatska zamijena teksta (-.]]. +.]])
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:AGMA Hérodote.jpg|mini|''Herodot'']]
[[Datoteka:AGMA Hérodote.jpg|mini|''Herodot'']]
Halikarnašanin '''Herodot''' (oko [[484. p. n. e.]]. - oko [[425. p. n. e.]]) se smatra ocem historije jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu "Historija" zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja.
Halikarnašanin '''Herodot''' (oko [[484. p. n. e.]] - oko [[425. p. n. e.]]) se smatra ocem historije jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu "Historija" zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja.


U "Historiji" on traži uzroke [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] te opisuje nastanak i razvoj [[Perzija|perzijske države]], historiju [[Egipat|Egipta]], [[Fenicija|Feničana]] i grčkih kolonija u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima.
U "Historiji" on traži uzroke [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] te opisuje nastanak i razvoj [[Perzija|perzijske države]], historiju [[Egipat|Egipta]], [[Fenicija|Feničana]] i grčkih kolonija u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima.

Verzija na dan 5 februar 2014 u 18:03

Herodot

Halikarnašanin Herodot (oko 484. p. n. e. - oko 425. p. n. e.) se smatra ocem historije jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu "Historija" zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale Sredozemlja, a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja.

U "Historiji" on traži uzroke grčko-perzijskih ratova te opisuje nastanak i razvoj perzijske države, historiju Egipta, Feničana i grčkih kolonija u Maloj Aziji. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima.

Bio je velik putnik - tokom V. st. p. n. e. obišao je Perzijsko kraljevstvo, Egipat, Libiju, Siriju, Babiloniju, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantij, Trakiju, Makedoniju i Italiju.

Također pogledajte



Nedovršeni članak Herodot koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.