16.164
izmjene
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Odbijena zadnja izmjena teksta (od strane 81.93.67.150) i vraćena revizija 2283194 od C3r4 |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje
[[Datoteka:De_Gondola.jpg|mini|desno|200px|Ivan Gundulić]]
'''Ivan Gundulić''' ([[Dubrovnik]],
Najstariji sin [[Fran Gundulić|Frana Gundulića]] i [[Dživa Gradić|Džive Gradić]], pripadnika starih dubrovačkih plemićkih porodica. Obrazovanje stiče u školama rodnog grada, gdje su mu učitelji bili Toskanac [[Camillo Camilli]], autor dopune [[Torquato Tasso|Tassovu]] ''Oslobođenom Jeruzalemu'', i svećenik Petar Palikuća. Godine 1608. postao je član Velikog vijeća. Obavljao je više državno-administrativnih službi u Dubrovniku i u okolini (u dva navrata službu kneza u Konavlima i više pravničkih poslova u Dubrovniku). Godine 1636. postao je senator, a dvije godine poslije i član Malog vijeća. Oženio se Nikom Sorkočević, s kojom je imao tri sina, Franu Dzivu
==
Književni rad započeo je pisanjem drama u
Početkom 20-ih godina Gundulić se predstavio kao vjerski pjesnik: godine 1621. izlaze mu u
=== Dubravka ===
Godine 1628. Gundulić se vraća [[teatar|teatru]]: izvodi se
=== Osman ===
Za posljednje desetljeće Gundulićevog života vjeruje se da je posvećeno epu ''[[Osman (Gundulić)|Osman]]'', koji je ipak ostao nedovršen (nedostaju mu dva srednja pjevanja). ''Osman'' je historijsko-romantični ep u 20 pjevanja (18 dovršenih), ispjevanih osmeračkim katrenom, a dikcija mu je umjereno barokna. U njemu se, iz male vremenske udaljenosti, opjevavaju događaji u vezi s turskim sultanom [[Osman II|Osmanom II]]: njegov nasilan dolazak na vlast, njegov poraz u sukobu s poljskom vojskom kod Hoćima 1621. i njegovo svrgnuće iduće godine. O ''Osmanu'' u stručnoj literaturi postoje kontroverzije: neki ga književni
''Osman'' je nastao pod jasnim uticajem Tassova ''Oslobođenoga Jeruzalema'', što se očituje podjednako na razini izraza (opisi ženske ljepote, viteških dvoboja, hronografske i topografske hipotipoze) kao i u tematsko-kompozicijskoj strukturi, koja uključuje tri tipična tematska svijeta tasovskog epa: historijski, romantični i eshatološki. U stručnoj literaturi se različito tumači nedovršenost spjeva: dok se u starijih autora susreće mišljenje da su dva danas nedostajuća pjevanja izvorno postojala pa su se izgubila ili su namjerno uništena, u doba nakon 1900. prevladalo je mišljenje da je prazninu u srednjem dijelu epa uvjetovao ili diskontinuitet pjesnikovog rada ili nedovoljna koordinacija historijskih i romantičnih epizoda spjeva, koja je glavne romantične radnje učinila nedovršivima. == Vanjski linkovi ==
|