Razlika između verzija stranice "Fantastika"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}'''Fantastika''' (engl. ''Fantasy'')
je oblik spekulativne fikcije koji u zavisnosti od podžanra uvodi
čitaoca u neku od različitih postavki sveta. Radnja dela fantastike može
se odigravati u ovom ili nekom izmišljenom svetu, u prošlosti ili
budućnosti. Dela fantastike oslobođena su uobičajenih ograničenja i
inspiraciju i uzore za postavke radnje autori nalaze u najrazličitijim
oblastima, od realnog života do mitologije.

Iako mnogi Tolkina
<nowiki> </nowiki>smatraju začetnikom fantastike, ovde misleći na podžanr epske
fantastike, može se reći da su fantastični elementi bili prisutni i
mnogo ranije. Počevši od dela u oblasti mitologije, pa da fantastičnih
motiva u delima romantičara. Danas, fantastika podrazumeva veliki broj
podžanrova i autora, a pored uobičajenog književnog izraza, popularni su
<nowiki> </nowiki>i film i strip, odnosno grafička novela.
{{književnost}}
{{književnost}}
'''Fantastika''' je oblik spekulativne [[fikcija|fikcije]] koji za razliku od [[naučna fantastika|naučne fantastike]], koja čvrsto poštuje današnje ili buduće fizikalne zakonitosti (u budućnosti će možda biti moguć let brzinama većim od brzine svjetlosti), ne vodi previše brigu o fizici, nego čitatelja uvodi u svijet vila, čarobnjaka i magije.
'''Fantastika''' je oblik spekulativne [[fikcija|fikcije]] koji za razliku od [[naučna fantastika|naučne fantastike]], koja čvrsto poštuje današnje ili buduće fizikalne zakonitosti (u budućnosti će možda biti moguć let brzinama većim od brzine svjetlosti), ne vodi previše brigu o fizici, nego čitatelja uvodi u svijet vila, čarobnjaka i magije.

Verzija na dan 14 mart 2014 u 20:42

Fantastika (engl. Fantasy)

je oblik spekulativne fikcije koji u zavisnosti od podžanra uvodi 

čitaoca u neku od različitih postavki sveta. Radnja dela fantastike može

se odigravati u ovom ili nekom izmišljenom svetu, u prošlosti ili 

budućnosti. Dela fantastike oslobođena su uobičajenih ograničenja i inspiraciju i uzore za postavke radnje autori nalaze u najrazličitijim oblastima, od realnog života do mitologije.

Iako mnogi Tolkina smatraju začetnikom fantastike, ovde misleći na podžanr epske fantastike, može se reći da su fantastični elementi bili prisutni i mnogo ranije. Počevši od dela u oblasti mitologije, pa da fantastičnih motiva u delima romantičara. Danas, fantastika podrazumeva veliki broj podžanrova i autora, a pored uobičajenog književnog izraza, popularni su i film i strip, odnosno grafička novela.

Fantastika je oblik spekulativne fikcije koji za razliku od naučne fantastike, koja čvrsto poštuje današnje ili buduće fizikalne zakonitosti (u budućnosti će možda biti moguć let brzinama većim od brzine svjetlosti), ne vodi previše brigu o fizici, nego čitatelja uvodi u svijet vila, čarobnjaka i magije.

Neki od nezaobilaznih autora fantastike su:

  • Roger Zelazny Amberske kronike (10 nastavaka) Donesite mi glavu dražesnog princa, ... i zovem se Konrad, Gospodar svjetlosti
  • Robert Asprin Još jedan krasan mit, Mitovi i korupcija, Nove Mitkoncepcije
  • Guy Gavriel Kay Fionavarska tapiserija (tri dijela) Tigana, Lavovi Al-Rassana, Sarantinski mozaik (Odjedriti u Sarant i Gospodar careva), Pjesma za Arbonnu, Posljednja svjetlost sunca
  • Robert Jordan Točak vremena (11 dijelova)