Razlika između verzija stranice "Krutost"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m +{{Nedostaju izvori}} |
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
||
Red 24: | Red 24: | ||
Mjerna jedinica je ['''m/N'''] i ta nam veličina govori kolika će se deformacija javiti pri opterećenju jediničnom silom. Analogno torzijskoj krutosti, torzijska podatljivost se izražava u poluprečnicima po njutnmetru ['''rad/Nm''']. |
Mjerna jedinica je ['''m/N'''] i ta nam veličina govori kolika će se deformacija javiti pri opterećenju jediničnom silom. Analogno torzijskoj krutosti, torzijska podatljivost se izražava u poluprečnicima po njutnmetru ['''rad/Nm''']. |
||
== Također pogledajte == |
|||
* [[Deformacija]] |
* [[Deformacija]] |
||
* [[Naprezanje]] |
* [[Naprezanje]] |
||
* [[Tvrdoća]] |
|||
* [[Hookeov zakon]] |
|||
* [[Moment inercije]] |
|||
[[Kategorija:Mehanika]] |
[[Kategorija:Mehanika]] |
Verzija na dan 22 mart 2014 u 14:35
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Portal "Fizika" Odjeljak posvećen isključivo fizici |
Krutost možemo definisati kao otpornost na deformaciju i matematički je definišemo kao odnos sile koja uzrokuje deformaciju i same deformacije .
Iz ove jednačine je jasno da je mjerna jedinica za krutost njutn po metru [N/m] što znači da je to veličina koja govori kolika je sila potrebna da bi se postigla jedinična deformacija. Ova je veličina od velike važnosti u primjenjenim naukama mašinstvu, brodogradnji i građevinarstvu te je jedan od temeljnih pojmova u fizici čvrstih tijela.
O krutosti ima smisla govoriti samo kod čvrstih tvari s obzirom da tekućine i plinovi nemaju stalan oblik zbog slabijih međumolekularnih sila. Važno je shvatiti da krutost ovisi od nekoliko faktora: materijal tijela, geometrija tijela ili sistema (oblik i dimenzije) te vrsta opterećenja. Uzmimo za jednostavan primjer jedan štap učvršćen na svom kraju i opterećen silom pritiska na svom drugom kraju, koja se poklapa s uzdužnom osom štapa. Svakome je jasno da će se uslijed takvog opterećenja štap saviti, tj. javit će se deformacija. Kolika će ta deformacija biti ovisi o tome koliko je štap aksijalno krut. Tako će se za istu silu i iste dimenzije čelični štap manje saviti nego drveni štap, s obzirom da je čelik čvršći od drveta. Uzmemo li istu silu i dva čelična štapa različitih dimenzija, manje će se saviti štap koji ima veću površinu poprečnog presjeka. Uzmemo li isti štap i opteretimo li ga silom istog intenziteta, ali okomitom na njegovu uzdužu osu, iznos deformacije će biti drugačiji jer je i fleksijska krutost (krutost na savijanje) drugačija od aksijalne krutosti.
Općenito, mogu se definisati tri vrste krutosti
- aksijalna [N/m]
- fleksijska (krutost na savijanje) [N/m]
- torzijska (krutost na uvijanje) [Nm/rad]
U slučaju torzije (uvijanja), štap je opterećen momentom čiji se vektor poklapa s uzdužnom ose štapa, tj. opterećen je momentom koji djeluje u ravni okomitoj na uzdužnu osu štapa.
Iz izloženog je vidljivo da krutost nije jednostavna i jednoznačna osobina te da izračunavanje krutosti za složenije strukture može biti vrlo zahtjevan posao.
Veličina recipročna krutosti je podatljivost i računa se kao
Mjerna jedinica je [m/N] i ta nam veličina govori kolika će se deformacija javiti pri opterećenju jediničnom silom. Analogno torzijskoj krutosti, torzijska podatljivost se izražava u poluprečnicima po njutnmetru [rad/Nm].